|
Koliko je Hrvata za
ulazak u EU
Tonči Tadić
Tjednik
Fokus
http://www.fokus-tjednik.hr/vijest_arhiva.asp?vijest=1971&izdanje=87
Emisija
Latinica posvećena pristupanju Hrvatske Europskoj
uniji unijela je u politički život novi podatak.
Naime, telefonsko glasovanje u Latinici (o potpori
pristupanju Hrvatske EU) prvi put je pokazalo da je
80 posto građana protiv ulaska u EU! Toliki postotak
protiv ulaska u EU bio je šokantan za dio eurofilske
javnosti. Ništa manje nije bio šokantan za aktualnu
hrvatsku vladu i dobar dio hrvatske političke kaste
koja je čvrsto vjerovala i vjeruje u 78-postotnu
potporu Hrvata ulasku u EU. San o ulasku Hrvatske u
EU za sve političke stranke u Hrvatskoj bio je od
1990. do danas neodvojiv od sna o stvaranju
samostalne međunarodno priznate Republike Hrvatske.
Što se dogodilo da je došlo do takva preokreta? No
takav ishod mogao se i očekivati uz imalo veću
informiranost što ulazak u EU doista znači za
Hrvatsku. Jer, ruku na srce, u Hrvatskoj se s druge
strane iz Vladinih krugova (kako za Račanove tako i
za Sanaderove vlade) do sada uglavnom govorilo samo
o prednostima članstva u EU pa stoga i ne čudi
doskorašnji visoki postotak potpore ulasku. No
ujednačeni pristup dobrim i lošim stranama ulaska u
EU odmah daje mnogo realniju sliku potpore građana.
Primjerice, informiranju Hrvata o uvjetima te
prednostima i manama ulaska u EU i NATO dali su
sramotno malo prostora na HTV-u, koji 90 posto
Hrvata smatra jedinim medijem vrijednim spominjanja.
Pokazuje se da je što je veća informiranost građana
o stvarnim prednostima ulaska u EU i što je veća
razvijenost društva, to je sve manja potpora ulasku
u EU. Posve logično, najveća potpora ulasku u EU
(oko 95 posto građana) zabilježena je u Gruziji ili
Moldaviji. Za razliku od toga, u državama koje su na
pragu EU potpora ulaska u tu zajednicu rijetko kada
prelazi šezdesetak posto građana. U Hrvatskoj ipak
do sada nije provođena javna rasprava, dok su na nož
dočekivani komentari iz redova HSP-a ili HSS-a, koji
su pozivali na oprez. Nasuprot tome, u Sloveniji je
godinama prije ulaska u EU bila provođena opsežna
javna rasprava. Uz to, kako u Sloveniji tako i u
drugim državama članicama EU, ili onima koje će to
uskoro postati, provodili su referendume o svim
škakljivim pitanjima. Suvišno je i spominjati kako
je u tim državma bilo posve nezamislivo da njihova
vlada pristupi novom krugu pregovora s EU
(primjerice o poljoprivredi kao što to čini aktualna
hrvatska vlast) bez prethodnoga odobrenja parlamenta
u kojim se okvirima pregovarači smiju kretati, tj.
koliko smiju popustiti u svezi pojedinih pitanja.
Upravo takvo demokratsko ponašanje jest u duhu
Europe, pružiti građanima punu informaciju bez
lakiranja stanja te od njih zatražiti mišljenje o
trenutačnoj fazi pregovora, bilo neposredno na
referendumu bilo posredno putem parlamenta.
|
