2006-05-20

Potaknut jos jednim od naslova u “Slobodnoj” u kojem se koriste rijeci iz srpskog jezika, pisem ovaj osvrt jer se nepismenost mnogih novinara (osobito u “progresivnim medijskim kucama”) vec temeljito odrazava i na donedavno sasvim pismeni “puk”. Kao poslijedica, hrvatski je jezicni prostor (govor ljudi, e-mail dopisi, natpisi na javnim mjestima) sve cesce prosaran ne samo srbizmima nego I rijecima iz srpskog jezika koje ja nisam ranije imao prilike cuti u Hrvatskoj. Najtuznije je u tome da to jos malo tko i primjecuje. Jos jedna kapitulacija?

Ovo je zadnji biser iz Slobodne:

Naslov: KLJUČA GRUŽ

http://www.slobodnadalmacija.hr/20060519/sport02.asp

Ne, nitko nista ne zakljucava na Gruzu. Samo se jedan od nepismenih novinara Slobodne razbacuje rijecima kojima nezna znacenje. Radi se o vaterpolu a novinar je htio reci da Gruz vrije ili kipi.

Ovaj priimjer nije nikako usamljen. Slobodna tako pred neko vrijeme izvjestava i o rezultatima “takmičarske” večeri klapa u Omišu (umjesto natjecateljske) i nudi vam opciju da kliknete na “narednu” umjesto slijedecu stranicu

No "Slobodna" nije jedini promicatelj nove integracije juznobalkanaskih jezika (koja se oduvijek svodila na brutalno zamjenjivanje hrvatskih rijeci srpskima).

Za Vjesnik, prvi policajac Marijan Benko tako izjavljuje: U javnosti su dvije oprečne (umjesto suprotne) ocjene stanja sigurnosti . (http://www.vjesnik.hr/html/2005/12/19/Clanak.asp?r=tem&c=3)

Covjek radi 20 godina u struci. Njemu nije za se cuditi.

Nadalje: Na Jadrolinijinom brodu imenovanom po pjesniku Petru Hektorovicu (kako ironicno) ali i ostalim brodovima, naci cete natpis: Pojasevi za “spasavanje” umjesto spašavanje

Na prometni znak u ulici Brune Busica u Splitu stoji: Samo za vozila za “snadbjevanje” – umjesto opskrbu

Srpske rijeci i srbizmi koji nalaze potporu sve sire, neupucene publike se mogu podijeliti u 3 kategorije.

·        Srpske rijeci koje su se u hrvatski uvlacile I prije 90ih kao I one koje se nekom fenomenom pojavljuju sada a ranije ih se (osim od prerevnih komunista) nije u Hrvatskoj moglo cuti.

·        Konstrukcije sa “da” – “Racanov sindrom” ili "dakanje"

·        Pitanja sa da li

Nize su primjeri na koje sam nalijetao u nekoliko zadnjih mjeseci (hrvatske istoznacnice su druge po redu i podebljane).

Primjeri rijeci iz srpskog jezika koje su se od 1990 a napose od 2000-te rasirile u hrvatskom

Cuveni - poznati, slavni

Ne sekiraj se - ne brini se

Naranđa, Naranđasti  - Naranča, Narančasti

suviše - previše

Ogledalo - zrcalo

Istovremeno, Svojevremeno  – istodobno, svojedobno

Milijon, bilion – milijun, bilijun

Bundzija - Buntovnik

Novajlija - Novak

“Mnogo hvala” - velika hvala, puno hvala

“zvanični” podaci – službeni podaci

“hvališe se” – hvali se, hvalisa se

Savremena - Suvremena

Dozvoljava, dozvola - Dopušta, dopusnica (Zahvaljujemo autoru što nam je dozvolio - dopustio)

To se dešava, desilo - To se događa, dogodilo

Egoista, turista, ateista, komunista, telegrafista ... - Egoist, turist, ateist, komunist, telegrafist ...

Sinhronizirano - Sinkronizirano

prihvata - Prihvaća

Izvinjenje - Isprika

Obezbjedjenje, obezbjedjeno - Osiguranje, osigurano

Snabdjevanje, snabdjeveno - Opskrba, opskrbljeno (vozila za opskrbu)

Nasušna potreba je - Prijeka je potreba, nužno je potrebno

Susta suprotnost - potpuna suprotnost

Na turniru je učestvovalo - Na turniru je sudjelovalo

učesnici, učestvovati – sudionici, sudjelovati

Primoran, primorati - Prisiljen, prisiliti

Porediti - Usporediti, usporedba (Porediti, ako išta, na hrvatskom bi znacilo dovesti u red)

prevazići – prevladati, nadići, nadvladati

U tome, zapravo, i jeste stvar - U tome, zapravo, i JEST stvar

Dopadati se - Sviđati se

Saobracaj, Saobracajna nesreca - Promet, Prometna nesreća

Burad - bacve

četvornih metara - kvadratnih metara

Rasturiti - Razvaliti, razbacati, razoriti

ivica - brid

Ugao - kut (na hrv samo: ugao kuce ili ulice, kut u tri dimenzije)

Saopcenje, saopciti - Priopćenje, Priopćiti

Sekirati se - brinuti se

Ličiti - Sličiti (Ličiti na hrv. znači bojati)
Nauka - Znanost
Ćelija - Stanica
Naročito - Posebno, osobito
Spoljnji - Vanjski

Naprosto - jednostavno (prosto na hrvatskom znaci vulgarno)

Prostim okom - Golim okom

prihvatanjem politike – prihvaćanjem politike

Spasavanje - Spašavanje

(neke od gore navedenih rijeci tek od nedavno "obagacuju" hrvatski jezicni prostor - a do 90tih su dovoljno "bole usi" da nisu uhvatile zamaha).

"Dakanje" ili Racanov sindrom:

ne možemo da stabilno hodamo - ne možemo stabilno hodati.

nema potrebe da se zapisuje ništa - nema potrebe ništa zapisivati

odbor ima za cilj da povezuje – odbor ima za cilj povezivati

Primjer: http://www.slobodnadalmacija.hr/20060601/novosti03.asp

Program ove vlade je da se u turističkim zonama grade objekti koji će zapošljavati ljude. Da li su to veći hoteli ili mali obiteljski hoteli pokazat će poseban urbanistički plan

Pitanja sa da li:

A da li si uopce znao – A jesi li uopce znao

Da li su vam rekli – jesu li vam rekli

da li postoje– postoje li

da li cemo ici – hocemo li ici

Da li imamo – imamo li

Ovo su samo primjeri (a nikako sve) na sto sam nalijetao u samo nekoliko mjeseci I samo kroz povremeno citanje hrvatskog tiska i e-mail dopisa.

Neznam na kraju hoce li ovaj osvrt imati utjecaja na bilo ciji vokabular ili recenicne konstrukcije ali pisem ga u nadi da cemo svi ako nesto prepoznamo od ovoga (ili slicnoga) u svojim recenicama pokusati to ispraviti. Ako radi nicega drugoga, a ono radi nas samih - svakoga napose za sebe. Jer biti pismen danas ne znaci umijece citanja novina.

Nedavno je u ovoj istoj "Slobodnoj" s kojom sam zapoceo osvrt objavljen razgovor sa dr. Petrom Simunovoicem, hrvatskim jezikoslovcem. Iz razgovora je s pravom u naslov izdvojeno:

Samo smo u svojemu jeziku slobodni

http://www.slobodnadalmacija.hr/20060327/kultura01.asp

Uz najedzu anglizama i srbizama (potonjih i neusporedivo vise nego prije 90ih) pitam se jesu li nam i dani slobode u jeziku odbrojani. Na svakome od nas je da damo odgovor na to pitanje. Pateticno je da uz ovu poplavu tudjica i srbizama u hrvatskom jeziku - Sanader raspravlja npr. o tome hoce li se “necu” pisati odvojeno ili skupa.

Od srca vas sve pozravljam uz napomenu da vjerojatno i sam grijesim u ovome vise nego mislim ali ako nista drugo – svjesno se trudim da kad govorim hrvatski – govorim hrvatski.

Zdeslav

Zdeslav Hrepic

Assistant Professor

Physics Department

Fort Hays State University

600 Park Street

Hays, KS 67601

Tel: 785 628 4500

E-mail: zhrepic@fhsu.edu

Web: http://www.fhsu.edu/~zhrepic/

- - - - -  - -  -

Osvrt:

2006-05-21

Mislim da u Hrvatskoj postoji i zakon koji predviđa kazne za one koji ne govore hrvatski na saborskim sjednicama. Na žalost, ni taj zakon, kao ni mnoge druge zakone ne poštuju oni koji su ih izglasali. O nepismenosti voditelja HTV-a bi trbalo posebno govoriti i pisati. Za vrijeme Jugoslavije, od 1971 do 1991. praćenjem TV Zagreb mogli smo učiti hrvatski jezik, odnosno razlike između srpskog i hrvatskog jezika, na što je profesorima hrvatskog jezika bilo zabranjeno upozoravati učenike (jer su mogli biti proglašeni nacionalistima). Sada se na HTV-u indirektno stvara novi "hrvatsko - srpski" jezik ili neki novi južnobalkanski. Počelo je sa "dakanjem", ali svaki dan nam jezik obogaćuju s novim izrazima o kojima ti pišeš. Tako je iz naših medija nestao hrvatsi jezik, a pitam se postoji li hrvatski i u našim školama. Nekad smo zbog "ne ću" dobivali negativne ocjene iz diktata. Novinari imaju svoj fakultet. a do fakulteta moraju proći i osnovnu i srednju školu sa vrlo visokim prosjekom ocjena. Bilo bi zanimljivo znati što ih uče na satovima hrvatskog jezika.

Lijep pozdrav

Goranka Adam

Osvrt 2: