Početna

POLITIKA

EKOLOGIJA

 GOSPODARSTVO

Linkovi

Kontakt

 

Hrvatski Jezik

 

 

 

Službeni jezik Hrvatske u EU mogao bi biti srpsko-hrvatski

http://www.vjesnik.com/html/2005/01/28/Clanak.asp?r=unu&c=2


Srpsko-hrvatski bi mogao biti službeni jezik jer su hrvatski i srpski jezikoslovci objavili studiju o jedinstvenom jeziku/ Hrvatska politička elita nije sposobna za stvaranje pozitivnog javnog mijenja o priključenju Hrvatske EU, kazao je Goldstein/ Dolaze nam trećerazredni europski diplomati, ističe Puhovski


ZAGREB - Službeni jezik Hrvatske kad uđe u Europsku uniju mogao bi biti srpsko-hrvatski. Kazao je to Neven Šimac, konzultant francuske vlade za europske integracije zemalja kandidatkinja na okruglom stolu Akademije za političko obrazovanje u utorak u Zagrebu.
Šimac je tu svoju bojazan opravdao na »tragičnoj pogrešci s kraja devedesetih godina i na sadašnjoj praksi hrvatskih pregovarača«. »Tragična pogreška bila je sastaviti i objaviti, u sam suton SFRJ, zajedničke studije hrvatskih i srpskih jezikoslovaca o jedinstvenom jeziku s takozvanim dijasistemom, a to se ne zaboravlja u svijetu, pa je tako na još mnogo stranih sveučilišta hrvatski i srpski jedan jezik koji ima jedno ime«, rekao je Šimac.
On također smatra kako je nerazumna praksa hrvatskih pregovarača s EU-om da olako i odmah pristaju, čak i u hrvatskom glavnom gradu, govoriti isključivo engleski jezik.
»Na taj se način neće ni afirmirati hrvatski jezik niti će postići poštovanje predstavnika EU-a«, dodaje Šimac.
Što se tiče pregovora s EU-om, konzultant francuske vlade smatra da bi hrvatski pregovarači trebali bolje poznavati materiju pregovora, govoriti jednim glasom i bolje znati na što kao država kandidat Hrvatska ima pravo i što za nju mogu i moraju izboriti, a ne tražiti da se dopadnu pregovaračima EU-a ako pokažu da dobro govore engleski.
Šimac smatra kako neće biti afirmacije legitimnog prava hrvatskog naroda da svoj jezik zove vlastitim imenom te da stranci to pravo poštuju.
Konzultant francuske vlade, koji se često nalazio za pregovaračkim stolom u Pragu, Rigi i Vilniusu, ističe kako znanje i povremena uporaba engleskog jezika mogu biti potrebni, no predstavnici tih zemalja pregovarali su na svom jeziku iako su svi vladali engleskim. »Trošilo se na to dvostruko više vremena nego što je bilo potrebno, ali to je bila cijena samopoštovanja i poštovanja«, objašnjava Šimac.
Iako Šimac smatra da Hrvatska mora ući u EU, kaže kako se Europe moraju bojati svi oni koji su u poziciju neopravdanog monopola, svi korupcionaši i korumpirani, »svi mentalni jugovići i nostalgici svih totalitarizama«. »Europa ne guši kulturne ni narodne identitete«, istaknuo je.
Žarko Puhovski, predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora, također smatra da Hrvatska treba u EU, ali ističe kako tijek naših pregovora ima bezbroj negativnih posljedica. Puhovski smatra kako u Hrvatsku iz EU-a dolaze trećerazredni diplomati.
»Znamo puno više od onih koji dolaze iz inozemstva da nas uče, a po razini opće naobrazbe nadilaze ih naši studenti«, kazao je Puhovski. Ističe kako EU propovijeda o nekakvim europskim vrijednostima i drži kako je Unija zajednica vrijednosti, no svojim postupcima pokazuje sasvim suprotno. »Očito je da EU trenutačno razmišlja samo geostrateški, što opravdava skori ulazak Bugarske i Rumunjske«, dodaje ravnatelj HHO-a. Naime, Puhovski ističe kako neke države koje su sada ušle u EU imaju znatno lošiju manjinsku politiku, u Bugarskoj i Rumunjskoj BDP je kao u Makedoniji, a svejedno su kandidati prije Hrvatske. »Mislim da je to zbog toga što se EU želi geografski zaokružiti, ostaviti područje bivše Jugoslavije i nas natjerati da se pristojno ponašamo, što je razumno i legitimno ali ne mogu onda propovijedati o nekim vrijednostima«, zaključuje Puhovski.
Predsjednik HHO-a također je upozorio na »glupost europskih diplomata«, te naveo primjer Talijana koji su rekli kako HSP ne smije u Vladu, a njima u vladi sjede »tako desno orijentirani da se HSP u usporedbi s njima može nazvati liberalima«.
Iako je za ulazak u EU, Puhovski smatra kako je ključan problem u Hrvatskoj nedostatak profesionalizma, činjenica da ljudi nisu obaviješteni o negativnim stranama ulaska u Uniju. »Jako je važno da se u javnosti pojavi sumnja, a tek kad nešto prođe sumnju, onda se može raspravljati o razlozima ulaska«, ističe Puhovski, koji smatra kako su trenutačna eurofobija i eurofilija, koje vladaju u Hrvatskoj, neopravdano izazvane jer javnost nije informirana. »Ne može se na temelju sira i vrhnja odlučivati o ulasku u Europsku uniju, važno je da se omogući javna razumna priča o Europskoj uniji«, kaže Puhovski.
Povjesničar Ivo Goldstein, koji smatra da Hrvatska treba u EU, istaknuo je kako nije zadatak hrvatskih intelektualaca promovirati toleranciju u klasičnom smislu nego stvarati političko ozračje za priključivanje Uniji.
»Priključivanje ne može izvesti premijer, pregovarači, nego poduzetni ljudi, oni koji će stvoriti javno mnijenje, a politička elita za takvo što nije sposobna«, smatra Goldstein i ističe da se moramo baviti primitivnim euroskepticizmom »koji se temelji na siru, vrhnju i kulenu«.
Nataša Zečević
 

Na vrh

 

2005-01-28