|
Terorizam i sigurnost u 21 stoljeću - Jugoistočna
Europa i svijet, Zagreb, Hrvatska, 25-27. rujan
2002.
Zaštita i spašavanje
stanovnika, dobara i okoliša u slučaju izvanrednih
stanja
Dr.Sc.
Branimir Molak, dipl.ing., Mr.Sc. Tomo Sugnetić,
M.D.
S
A Ž E T A K:
U članku je riječ o tome što je upravljanje u
krizama. Mnoge su opasnosti (prirodne ili one koje
izaziva čovjek) koje mogu ugroziti stanovnike, dobra
i okoliš. U ratu je oko 14 tisuća ljudi ubijeno i
oko 30 tisuća ranjeno. Izravne štete uzrokovane
ratom procjenjuju se na oko 30 milijardi US$. Osim
ratnih šteta također su štete izazvane u doba mira,
a pretežno uslijed djelovanja prirode. Te štete se
procjenjuju na više od 300 milijuna US$ na godinu.
Nesvakidašnje iskustvo (rat) i svakodnevan utjecaj
prirode i tehnologije pokazali su nužnost ponovne
uspostave odgovarajućeg sustava upravljanja u
izvanrednim situacijama. Terorizam kao vrsta
unutarnjih smetnji je u grupi tehnoloških ili
čovjekom uzrokovanih opasnosti. Druge tehnološke
opasnosti su nekontrolirano oslobađanje opasnih
tvari, požari i eksplozije, radioaktivnost, prekid
opskrbe i lomovi brana, koje također mogu biti
rezultat namjere.
Organizacija za upravljanje u krizama - izvanrednim
stanjima izazvanih prirodom ili čovjekovim
aktivnostima, za smanjivanje šteta zasniva se na
činiteljima: analizi opasnosti, zakonodavstvu,
organizaciji, komunikaciji, resursima i planovima
pripravnosti i djelovanja. Takva organizacija
izgrađena u u Hrvatskoj za vrijeme Domovinskog rata
u skladu s američkom praksom (FEMA, EMI, NATO) ali
je početkom 1994 sve zaustavljeno. Vrijeme da se
poslije osam godina ponovno nastavi s tim poslom.
Poznato je znalcima što treba načiniti u području
organiziranja, uspostave zakonodavstva, sakupljanja
podataka o resursima, informiranju i komuniciranju i
izradi planova. Samo je potrebno da vlast ima volju
da uspostavi sustav zaštite i spašavanja stanovnika,
dobara i okoliša na modelima najrazvijenijih zemalja
i iskustvima iz Domovinskog rata. Razlozi za njegovu
uspostavu duboko su opravdani.
KLJUČNE
RIJEČI
Upravljanje u krizama, programatski segment
organizacije, analiza opasnosti, zakonodavstvo,
organizaciona struktura, komuniciranje, resursi,
planovi za izvanredna stanja
U V O D
U ovo gluho, glupo doba puno terorizma svih vrsta,
od fizičkih, državnih, antidržavnih, preko onih
kojekakvih malih bogova, pa do onih
"informacijskih", borba protiv takvih pojava ne bi
imala smisla da se ne zna da je u ljudskoj povijesti
bilo i bit će i ubuduće duha i putova izlazaka iz
kriza. Vjerojatno će se to dogoditi prije, ili
kasnije i u Hrvatskoj. Proganjanje znanstvenika,
intelektualaca pogotovo ako su bili branitelji u
Hrvatskoj je u punom zamahu - nisu "problem" samo
generali. Važne institucije izvan su kontrole
društva. Mnogo toga više nije normalno i mogao bi
zavladati kaos.
Takvo stanje moglo bi u Hrvatskoj povećati potrebu
za zaštitom i spašavanjem stanovnika u krizama ili
izvanrednim stanjima kao što se dogodilo 1991.
godine, a političari to ne shvaćaju i ništa ne
poduzimaju.
U brojnim objavljenim radovima (vidi popis
literature) dani su elementi sustava upravljanja u
krizama koji smo izgrađivali u tijeku Domovinskog
rata sve dok ga neodgovorni pojedinci u MUP-u nisu
razorili 1994. godine, a do danas nisu dozvolili da
se išta ponovno izgradi. Ono što je tada vrlo
smišljeno i planirano razoreno, zločin je prema
civilnom stanovništvu (možda nisu trebali u
raketiranju poginuti stanovnici Zagreba 1995.) isto
tako kao što je to bio i izvoz nafte i derivata
neprijateljskom ratnom stroju. Možda bi spomenuto
trebalo biti predmet razmatranja Haškog ili nekog
drugog suda kad u Hrvatskoj za to nitko nema
interesa. Valjda i za ono što je učinjeno Hrvatima
treba netko odgovarati.
Agresijom
na Hrvatsku ubijeno je oko 14 tisuća ljudi, a
ranjenih ili invalida je 30 tisuća dok su izravne
materijalne štete oko 30 milijardi USD. Za to još
gotovo nitko nije odgovarao niti su namirene
materijalne ratne štete. Što više hrvatska vlast
gradi kuće onima koji su razarali Hrvatsku. Krize
ili izvanredna stanja u Hrvatskoj u mirnodopskom
vremenu odnose, u prosjeku, oko 300 milijuna USD
godišnje. Najveće su štete od suše ‑ 42%, slijede
tuče, oluje, snijeg i mraz ‑ 26%, potresi ‑ 17%.
Požari (6%) i poplave (5%) koji su zanimljivi
mas‑medijima malenog su udjela u ukupnim štetama.
Štete izazvane tehnologijom, tj. čovjekovim
djelovanjem (izuzev prometa), znatno su manje od
onih izazvanih prirodom iako se zbog njih često
podigne povelika medijska buka, ali bi zbog
osiromašenja i nezadovoljstva stanovništva zbog
nekih vrsta takvih kriza (unutarnje smetnje) mogle
drastično porasti..
Organiziranost zemlje za obranu i zaštitu njezinih
stanovnika, dobara i okoliša primarno je sigurnosno
i gospodarsko pitanje svake pojedine zemlje. Stoga
svaka zemlja tu aktivnost mora organizirati tako da
bude najdjelotvornija u obavljanju svoje zadaće, a u
skladu s najprečim zadacima u pojedinoj zemlji, uz
što manje troškove.
USPOSTAVA
I
RUŠENJE
SUSTAVA
U tijeku Domovinskog rata posebice 1993. godine u
Hrvatskoj je pri ministarstvu obrane izgrađivan
moderan i djelotvoran sustav zaštite i spašavanja
stanovnika, dobara i okoliša u izvanrednim stanjima
(u ratu i u miru), s razlogom po uzoru na ono što
postoji u SAD i ono što je tada zagovarao NATO, ali
su ga nesavjesni pojedinci zbog osobnih materijalnih
interesa (početkom 1994. godine) tobožnjim
premještanjem u MUP, u općem metežu i pljački svega
i svačega, razorili i do danas nije ponovno
uspostavljen, iako pojedini njegovi odvojeni
segmenti ponekad imaju pozitivnih rezultata. Da nije
srušen cjelovit sustav zaštite i spašavanja tada
izgrađivan i da je primijenjena metodologija
oporavka ili obnove (razvijena u drugim zemljama,
posebno u SAD) sigurno bi bilo znatno manje problema
u poslijeratnoj obnovi i povratku prognanika, a i
štete od mirnodopskih ugrožavanja bile bi manje.
Vrijedi
spomenuti da je čak i UNPROFOR, imajući vrlo visoko
mišljenje o našim mogućnostima, u jesen 1993. tražio
zaštitu našeg sustava za svoje snage (600-700 osoba)
središnjeg ureda u Zagrebu (Ilica) od potencijalnog
napada velikosrpskog agresora. Politika umjesto da
iskoristi tu činjenicu za objašnjenje Svijetu onoga
što se događa u Hrvatskoj pokazala je totalnu
nebrigu za stanovništvo. U svibnju 1995. raketiran
je Zagreb.
Sustav je
srušen u vrijeme kada je još gotovo trećina Hrvatske
bila okupirana i to u najkritičnijim područjima za
obranu: u Osječko baranjskoj županiji (1.2.1994.),
Vukovarsko-srijemskoj (Vinkovci) (4.2.1994.),
Sisačko-moslavačkoj (Novska) (11.2.1994.),
Dubrovačko-neretvanskoj (28.2.1994.). Razorena je
središnja organizacija i rastjeran
najkvalificiraniji kadar, a one koje nisu otjerali
rasporedili su na posve neprimjerena mjesta s
obzirom na struku, kvalifikaciju, iskustvo i znanje.
Rastjerali su i oko 200 pirotehničara osposobljenih
tijekom uspostavljanja sustava. Dakako da je i sva
oprema nestala.
STANJE DANAS
Od kada
je srušen sustav pa sve do danas u Hrvatskoj ne
postoje na odgovarajući način izvedene niti analize
opasnosti (ugroženosti) za sve vrste prirodnih i
tehnoloških kriza i eventualnog rata niti na
republičkoj niti na županijskim razinama. Ne postoji
niti odgovarajuće zakonodavstvo s dobro definiranim
obvezama i odgovornostima svih učesnika u sustavu
zaštite i spašavanja, a posebno organizacija koja
treba upravljati sustavom. Ne postoji valjana i
osmišljena organizacija svih sudionika u zaštiti i
spašavanju. Nema uspostavljenog jedinstvenog sustava
komuniciranja. Nema odgovarajućih baza podataka o
svim raspoloživim resursima sustava zaštite i
spašavanja sa uvjetima njihova korištenja, a zbog
svega navedenog nema niti planova za djelovanje u
slučaju kriznih stanja. Nitko ništa ne poduzima,
unatoč upozorenjima struke, da se stanje promijeni.
Pitanje sigurnosti države i njenih stanovnika postao
je privatni interes kojekakvih privatnih poduzetnika
umjesto osmišljena aktivnost države.
Od privatizacije pojedinih dijelova MUP-a u 1994.
godini, kada je srušen sustav zaštite i spašavanja
stanovnika izgrađivan u Domovinskom ratu
intelektualci – znanstvenici sa najvišim stupnjem
obrazovanja i branitelji od početka Domovinskog rata
sistematski su šikanirani. To proganjanje
intelektualaca sa znanstvenim stupnjem i branitelja
iz Domovinskog rata poprimilo je oblik terora
apsurda nalik onom u fašizmu. Načini šikaniranja
veoma su širokog spektra od kućnog pritvora,
fizičkih napada, raspoređivanja na nepostojeća radna
mjesta u nepostojećim organizacionim jedinicama,
minimalnih osobnih dohodaka, pa do obvezivanja (bez
ikakve pravne osnove) dodatnog školovanja doktora i
magistara znanosti na poluprivatnim školama po istom
programu za jasličke ritmičare, kuhare i doktore
znanosti.
Dok se ne ustanovi zašto je srušen sustav i dok oni
koji su ga srušili za taj čin ne odgovaraju, dok se
ne prekinu iživljavanja, onih koji su srušili
sustav, na najstručnijim pojedincima (dr. i mr.
znanosti), dok god “sustav kreiraju” osobe koje su
za Domovinskog rata sabotirale rad na uspostavi
sustava, najčešće bile pod utjecajem alkohola,
bavile se pljačkom humanitarne pomoći, trgovinom
opljačkanim umjetničkim djelima i trofejima, poslije
rata nenamjenskim trošenjem kredita Svjetske banke
za razminiranje, trgovinom minskim poljima, i
čitavim spektrom drugih nedopuštenih poslova nema
nade za ponovnu uspostavu sustava upravljanja u
krizama. Isti su radili “planove obrane” od napada
NATO-a (a sada bi trebali raditi valjda nešto što
NATO traži?). Osamostaljenjem Hrvatske najednom
postali “veliki Hrvati” a zatim opet "podobni
drugovi" pod zaštitom pojedinaca iz vrha političke
moći sprečavaju ponovnu uspostavu sustava.. Nakon
smjene vlasti o svemu tome u niz navrata upozoravani
su političari koji vladaju, ali ni za što ne mare.
ŠTO
JE UPRAVLJANJE U KRIZAMA ILI IZVANREDNIM
STANJIMA
Upravljanje u krizama ili izvanrednim stanjima jedna
je od najsloženijih ljudskih djelatnosti i nije ga
jednostavno provoditi niti u mnogo bolje
organiziranim zajednicama nego je Hrvatska, no kod
nas ima onih koji poznaju problematiku koji bi mogli
ponovno uspostaviti cjelovit sustav upravljanja u
krizama da to politika dozvoli. Suština
upravljanja u krizama je da se može nešto korisno
napraviti i između pojavljivanja dviju kriza. Krize
su ciklička pojava, a u upravljanju u krizama
razlikujemo faze ublaživanja, pripravnosti,
djelovanja i oporavka ili obnove u kojima treba
obaviti niz poslova zaštite i spašavanja. Izlaz
iz kriza postoji, no mnoštvo je prepreka boljem
organiziranju za zaštitu i spašavanje stanovnika,
dobara i okoliša u svim vrstama ugrožavanja
(priroda, tehnologija, rat) iz jednostavnog razloga
što mnogima neorganizirano društvo pogoduje.
Znamo što
treba učiniti u području organiziranja, u analizi
ugroženosti, u području zakonodavstva, snimanja
resursa, informiranja - komuniciranja i izrade
planova pripravnosti i djelovanja, samo je potrebna
“politička volja” da se sustav zaštite i spašavanja
stanovnika, dobara i okoliša, po uzoru na
najrazvijenije zemlje svijeta i na osnovi iskustava
iz Domovinskog rata ponovno izgradi. Razlozi za
njegovu uspostavu duboko su opravdani.
Brojne su
operativne organizacije koje trebaju imati
jednoznačno određene obveze i prava u djelotvornom
sustavu zaštite i spašavanja (zdravstvo,
vatrogastvo, humanitarne udruge, vojska i policija,
vodoprivreda, energetika, šumsko gospodarstvo i
druga javna poduzeća i usluge, prometne
organizacije, industrija, brojna ministarstva i
druge organizacije uprave, hidrometeorološka i
seizmološka služba, javno informiranje, služba
motrenja i obavještavanja, dodatne postrojbe
stanovništva, školstvo, i brojne druge) u slučaju
izvanrednih stanja ili kriza (rat i mir).
Sektorsko
rješavanje problema treba prerasti u ono gdje će se
cjelovito zahvaćati i razrješavati problemi.
Bit problema zaštite i spašavanja u nas jest
nužnost povezivanja brojnih operativnih organizacija
u cjelovit i djelotvoran sustav što je svuda u
svijetu osnovni zadatak tijela profesionalne državne
uprave za izvanredna stanja koje u Hrvatskoj tek
treba uspostaviti. Osnivanje profesionalnog
tijela državne uprave za slučaj izvanrednih stanja
je preduvjet za bolju zaštitu i spašavanje
stanovnika, njihovih dobara i okoliša od kriza, a
godišnji troškovi njegova rada (tridesetak
zaposlenih stručnjaka) bili bi manji nego štete od
izvanrednih stanja u jednom prosječnom danu. Na
taj način može se izbjegavati rješavanje, bolje reći
ne rješavanje problema u slučaju kada se nekoliko
tijela državne uprave bez jasnih razgraničenja
obveza i ovlasti njima bave, smanjuju se troškovi i
postiže djelotvornost
Tijelo
državne uprave za upravljanje u krizama ili
izvanrednim stanjima
u svijetu a trebalo bi biti i u nas osnovni nositelj
programatskih aktivnosti, odnosno koordinator svih
operativnih udruga u funkciji zaštite i spašavanja
stanovnika, dobara i okoliša u izvanrednim
situacijama ili krizama (rat i mir) za što mora
imati vrlo visoke ovlasti, propisane zakonom. Ono
mora biti u stanju identificirati opasnosti,
uspostaviti prihvatljivu osnovu za djelovanje
cijelog sustava, uspostaviti strategiju razvitka tih
aktivnosti kroz sve četiri faze upravljanja u
kriznim stanjima, prikupiti informacije o svim
raspoloživim resursima za djelovanje u kriznim
stanjima, uspostaviti svih pet osnovnih stupnjeva
(obavještavanje/upozorenje, spašavanje ljudi,
spašavanje dobara, zbrinjavanje ljudi i procjena
štete, nužna obnova) za djelovanje, odnosno
reagiranje u slučaju krize ili izvanrednog stanja,
informirati i obavještavati stanovnike, odnosno
uspostaviti plan pripravnosti i djelovanja. Također
treba uspostaviti osnovni plan oporavljanja od kriza
koje se mogu dogoditi na području.
Znanje je
preduvjet za djelotvorno obavljanje niza aktivnosti
pa tako i ove. Osim opstrukcije nedovoljno
poznavanje tog područja djelovanja ‑ profesije kod
nas ima za posljedicu nepostojanje programatskog
segmenta sustava zaštite i spašavanja – tijela
državne uprave za slučaj izvanrednih stanja, a time
i odsutnosti visokoškolskog obrazovanja i bilo
kakvog obrazovanja za to područje.
Posve je sigurno da bi se školovanjem kadra za tu
aktivnost omogućilo provođenje nužne integracija
brojnih raspršenih aktivnosti zaštite i spašavanja
stanovnika, dobara i okoliša. Time bi, zacijelo, i
posljedice tih ugrožavanja bile smanjene. Odavno je
razrađen sustav cjelokupnog obrazovanja za te
aktivnosti ali mu nije dozvoljeno da zaživi.
ŠTO TREBA NAPRAVITI DA BI SE ŠTETE SMANJILE
Struka predlaže da predsjednik Republike (po ustavu
odgovoran za sigurnost i obranu stanovnika) ili
Sabor osnuju inicijativnu profesionalnu skupinu za
osnivanje tijela državne uprave za izvanredna stanja
u kojem će biti desetak vrlo iskusnih profesionalaca
za ona izvanredna stanja koja u Hrvatskoj izazivaju
najveće štete.
Ta bi
skupina morala:
-
izraditi prijedlog zakona o sustavu zaštite i
spašavanja koji bi trebao regulirati tu važnu
djelatnost
-
definirati organiziranost svih operativnih sudionika
u zaštiti i spašavanju i odrediti kako snimiti i
koristiti resurse za zaštitu i spašavanje
-
pristupiti izradi niza priručnika za djelovanje
sustava na lokalnoj razini (menadžer sustava,
provođenje analize opasnosti, informiranje javnosti,
procjena štete, strategije ublaživanja, izrada
planova pripravnosti i djelovanja za slučaj
izvanrednih stanja, obnova vitalnih funkcija
zajednice nakon katastrofa, ….)
-
procijeniti troškove i izvore financiranja
djelotvornog programatskog dijela sustava koji treba
uspostaviti kao i ocijeniti troškove cjelokupnog
sustava zaštite i spašavanja
-
izraditi prijedlog cjelovitog plana obrazovanja
kadra za takav sustav (visokoškolsko i ostali
oblici).
Iako već godinama stručnjaci političarima predlažu
da se ponovno uspostavi sustav za upravljanje u
izvanrednim stanjima, to njih ne zanima. Svaki puta
kada se u Hrvatskoj dogodi neko od izvanrednih
stanja digne se uzbuna, a poslije se ništa ili
gotovo ništa ne događa. Ono što je dobro napravljeno
u tom području, najčešće je rezultat zauzimanja
malobrojnih entuzijasta, a ni u kojem slučaju
organiziranog djelovanja države, no to ni približno
nije dovoljno. Razlozi zbog čega je to tako su
brojni, a najčešći su nebriga i nedostatak znanja
onih koji bi o sustavu zaštite i spašavanja trebali
odlučivati ali i nesposobnost i privatni probici
onih koji se tome protive. Posljedice su očite, a
mogle bi uskoro biti još i veće.
NAPOMENA
Jedan od autora ovog teksta u svojstvu rukovodioca
uprave za slučaj izvanrednih stanja Republike
Hrvatske (zapovjednik stožera civilne obrane RH) u
vrijeme kada je započelo razaranje sustava zaštite i
spašavanja Hrvatske (1994. god.) tome se protivio i
o tome je obavijestio tadašnjeg ministra unutarnjih
poslova, predsjednika Vlade i predsjednika Sabora.
Prva dvojica uopće nisu odgovorila na dopis što
pokazuje njihov interes za vlastiti narod, dok je
treći pokazao volju da taj bezumni čin zaustavi, no
za desetak dana smijenjen je sa funkcije
predsjednika Sabora. Spomenuti je danas predsjednik
Republike Hrvatske. Krajnji je čas da svojom odlukom
pomogne da sustav zaštite i spašavanja nakon osam
godina ponovno zaživi, ukoliko možda danas ne misli
da to hrvatski narod danas ne zaslužuje ili je
zaista predsjednik fikus, kako se voli šaliti.
LITERATURA
1.B.Molak:Sigurnost i neki činitelji
njena ostvarenja, Dijalog god. IV, broj 5, lipanj
2002. str.21-28
2.B.Molak: Zaštita I spašavanje
stanovnika, dobara I okoliša u slučaju kriza ili
izvanrednih stanja – što treba napraviti da bi se
štete smanjile EKONOMIJA IX, 1, ožujak 2002. str.
111-134
3.T.Sugnetić, M.Jager, B.Molak,
N.Sugnetić: Sustavni ogledi i terminologija u
osnovama zaštite i spašavanja stanovništva Hrvatske
od kriza i posljedica, Znanstveno-stručno
savjetovanje: Sigurnost u okolišu i graditeljstvu,
Šibenik 9-11.5.2002., Zbornik radova 161-168
4. T. Sugnetić , B. Molak, N.
Sugnetić: Zakon o zaštiti i spašavanju stanovništva
od kriza i problemi, Znanstveno-stručno
savjetovanje: Sigurnost u okolišu i graditeljstvu,
Šibenik 9-11.5.2002., Zbornik radova 153-160
5. T.Sugnetić, B. Molak, N.Sugnetić:
Zdravstveni segmenti sustava zaštite
i spašavanja stanovništva Hrvatske od kriza i
posljedica, Znanstveno-stručno savjetovanje:
Sigurnost u okolišu i graditeljstvu, Šibenik
9-11.5.2002., Zbornik radova 146-152
6. B.Molak: Školovanje za sustav
zaštite i spašavanja u krizama i izvanrednim
stanjima, Znanstveno-stručno savjetovanje: Sigurnost
u okolišu i graditeljstvu, Šibenik 9-11.5.2002.,
Zbornik radova 130-137
7. B.Molak, T.Sugnetić, M.Jager: Čemu
služe vježbe, Znanstveno-stručno savjetovanje:
Sigurnost u okolišu i graditeljstvu, Šibenik
9-11.5.2002., Zbornik radova 121-129
8. B.Molak, T.Sugnetić, M.Jager:
Kakva treba biti uprava sustava zaštite i spašavanja
u Hrvatskoj, Znanstveno-stručno savjetovanje:
Sigurnost u okolišu i graditeljstvu, Šibenik
9-11.5.2002., Zbornik radova 95-102
9. B.Molak, T.Sugnetić: Zaštita i
spašavanje stanovnika, dobara i okoliša u slučaju
kriza ili izvanrednih stanja, Drugi hrvatski kongres
hitne medicine s međunarodnim sudjelovanjem, HD za
hitnu medicinu i Ustanova za HMP, Zagreb
15.-16.11.2001., (Zbornik sažetaka)
10. B.Molak: Nužnost ponovnog
organiziranja za djelotvorno ovladavanje izvanrednim
situacijama u Hrvatskoj, plenarno izlaganje, Peta
multidisciplinarna konferencija Tehničke znanosti za
hrvatsko gospodarstvo, Treće savjetovanje:
Djelovanje u izvanrednim situacijama, ATZH i HDS,
Zagreb 14. i 15. lipnja 2001.(Zbornik radova)
11. B.Molak: Školovanje za uspostavu
sustava zaštite i spašavanja u krizama ili
izvanrednim stanjima, Peta multidisciplinarna
konferencija Tehničke znanosti za hrvatsko
gospodarstvo, Treće savjetovanje: Djelovanje u
izvanrednim situacijama, ATZH i HDS, Zagreb 14. i
15. lipnja 2001.(Zbornik radova)
12. B.Molak: Zaštita i spašavanje
stanovnika, dobara i okoliša u slučaju kriza ili
izvanrednih stanja i u Hrvatskoj mora postati
primarni sigurnosni i gospodarski interes onih koji
upravljaju državom, Šumarski list 3-4, 2001, 153-168
13. B.Molak: Nekontrolirano
oslobađanje opasnih tvari u okoliš (što treba znati
i učiniti zajednica da bi zaštitila svoje
stanovnike, dobra i okoliš) II dio, HRVATSKA
VODOPRIVREDA 103, travanj 2001. 53-57
14. B.Molak: Emergency managament
experience in Croatia, World Congress on Chemical
and Biological Terrorism, CBMTS, Dubrovnik, Croatia,
22-27 April, 2001
15. B.Molak, Hazard materials
emergency experience in Croatia, World Congress on
Chemical and Biological Terrorism, CBMTS, Dubrovnik,
Croatia, 22-27 April, 2001
16. B.Molak: Izvanredna stanja
izazvana nekontroliranim oslobađanjima opasnih
(toksičnih) tvari, Međunarodno znanstveno-stručno
savjetovanje: vatrozaštita, protuprovala i
videonadzor, Europska stručna naklada, Šibenik
22.-24.3.2001. Zbornik radova 1-7
17. B.Molak: Zaštita i spašavanje
stanovnika u slučaju kriza i u Hrvatskoj mora
postati primarni sigurnosni i gospodarski interes
onih koji upravljaju državom, Međunarodno
znanstveno-stručno savjetovanje: vatrozaštita,
protuprovala i videonadzor, Europska stručna
naklada, Šibenik 22.-24.3.2001. Zbornik radova 1-9
18. B.Molak: Znanje i krize –
izvanredna stanja i kako ih nadvladati, Savjetovanje
Društva za sustave: Znanje i krize, Zagreb
28.2.2001., SUSTAVSKO MIŠLJENJE 10(1)2001, str.5
19. B.Molak: Nekontrolirano
oslobađanje opasnih tvari u okoliš (što treba
učiniti zajednica da bi zaštitila svoje stanovnike,
dobra i okoliš) (I dio) HRVATSKA VODOPRIVREDA 102,
ožujak 2001., 31-34
20. B. Molak: Stadij oporavka ili
obnove u upravljanju u krizama ili izvanrednim
stanjima , POLICIJA I SIGURNOST 9(2000)1-2,93-107
21. B.Molak: Aktivnosti prije i
poslije katastrofa izazvanih prirodnim nepogodama,
djelovanjem čovjeka i ratnim sukobima, HRVATSKE
VODE, 5(1997)19, 137‑146
22. B.Molak: Osnove planiranja
zaštite i spašavanja stanovnika i dobara u slučaju
nesreća u nuklearnim elektranama, SIGURNOST 41(2)
119‑130 (1999)
23. B.Molak: Faza djelovanja u
upravljanju u krizama ili izvanrednim stanjima,
POLICIJA I SIGURNOST 7(1998)5‑6, 475‑494
24. B.Molak: Radioaktivnost i kako se
zaštititi, SIGURNOST 40(3) 209‑223 (1998)
25. B.Molak: Ublaživanje ‑ jedna od
četiri faze u upravljanju u krizama, POLICIJA I
SIGURNOST 6(1997)5‑6, 532‑546
26. B.Molak: Zakonodavne podloge i
snimanje resursa za upravljanje u krizama ili
izvanrednim stanjima, POLICIJA I SIGURNOST 6(1997)3,
248‑263
27. B.Molak: Školovanje za potrebe
sustava zaštite i spašavanja u krizama ili
izvanrednim stanjima, POLICIJA I SIGURNOST 5(1996)4‑
5, 462‑473
28. B.Molak: Planiranje za slučaj
kriza ili izvanrednih stanja, POLICIJA I SIGURNOST
5(1996)3, 287‑304
29. B.Molak: Upravljanje u krizama
ili izvanrednim stanjima, POLICIJA I SIGURNOST
5(1996)1, 89‑108
30.B.Molak: How to use Risk Analysis
in Rebuilding of Destroyed and War‑threatened
Country (Energetics), Society for Risk Analysis
(Europe), 1995 Annual Meetting, May 21 ‑ 25, 1995.,
Stuttgart (Germany)
31. B.Molak: Zaštita i spašavanje
pučanstva od djelovanja kriznih stanja ‑ upravljanje
u krizama, SOCIJALNA EKOLOGIJA 3‑4 (1994) 301‑315
32. B.Molak: How to use Risk Analysis
in Rebuilding of Destroyed and War‑threatened
Country (Example of Croatia), Society for Risk
Analysis, 1994 Annual Meetting, December 4.‑7,
1994., Baltimore, USA, P2.17
33. B.Molak: UPRAVLJANJE U KRIZAMA ‑
knjiga u kojoj su dane osnove sustava razorenog
1994. god, (pozitivne recenzije knjige 1995.god.:
A.Tus, J.Čićek), izdavač: Školska knjiga (zbog
nedostatnih sredstava do danas nije objavljeno)
34. Sustav zaštite i spašavanja u
Hrvatskoj (slike), Stožer CZ RH, Zagreb, travanj
1994.
35. Izvješće o radu sustava zaštite i
spašavanja u Hrvatskoj 1993., Stožer CZ RH, Zagreb,
siječanj 1994.
36. B.Molak: Nekontrolirano
oslobađanje opasnih (toksičnih) tvari u okoliš,
SOCIJALNA EKOLOGIJA 1 (1993) 29‑42
37. Nacrt zakona o sustavu zaštite i
spašavanja, Stožer CZ RH Zagreb, srpanj 1993.
38. B.Molak: UPRAVLJANJE U KRIZAMA ‑
uloga rukovoditelja programa, upute o djelovanju
sustava zaštite i spašavanja stanovnika, dobara i
okoliša u Republici Hrvatskoj (skripta), SCZRH,
Zagreb 1993.
39. Intervencije u izvanrednim
situacijama (Zagrebački sustav za upravljanje u
kriznim stanjima) ‑ Ekološki projekt Zagreb ‑ knjiga
7, Grad Zagreb ‑ ZGO, INA Inženjering ‑ Ekonerg ‑
Elektroprojekt, Zagreb 1993., ZGO: Ekološki projekt
Zagreb, I dio: Osnova: 10.pogl. Intervencije u
izvanrednim situacijama (projektni zadatak) 1992.
40. B.Molak: Environmental Risk
Analysis Needs in an Industrial City, Society for
Risk Analysis, 1991 Annual Meeting, December 8 ‑
11, 1991, Baltimore, USA (International Section),
MPM‑J1, A‑37; Sigurnost 1(34)1992, 69‑75
41. B.Molak: Integrated Risk Analysis
for Large Industrial City: Zagreb (Hazard
Materials), Society for Risk Analysis, 1992 Annual
Meeting, December 6 ‑ 10, 1992, San Diego, USA
(Global Risk: Integrated Assessment) 1D‑4
42. B.Molak: Upravljanje u kriznim
stanjima u tehnologiji ‑ nekontrolirano oslobađanje
opasnih tvari u okoliš, knjiga ‑ u pripremi od 1992.
god. (traži se izdavač i donator)
43. B.Molak: The war in Croatia –
Why? (predavanje u FEMA Washington, 11.12.1991.)
Encyclopaedia Moderna 1(37)1992, 57‑ 63, Zagreb,
(predavanje u UN New York 4.12.1992.)
44. B.Molak: Public protection and
utility technology related decision making (the
accidents in nuclear power plants and electricity
production), Nuklearna tehnologija (Vinča) 1(1988)
26‑32
45. B.Molak: Protective measures in
the case of accident in a nuclear power plant, 13
international seminar ISEMEC 87, Ljubljana Oct
1987, 143‑152
|
