Kriminal u vlasti

Korupcija bez naknade?

Večernji List
16.06.2004 20:04
Đ. Đuretek, V. Moskaljov, S. Mlinarević

Čini se da ministri i državni tajnici imaju višak vremena kad tako masovno popunjavaju nadzorne odbore za koje ne dobivaju novčanu naknadu. No mogući su svi drugi oblici korupcije i pogodovanja i zato je ta funkcija svrstana u mogući sukob interesa

Državni tajnik Antun Palarić jučer je u Saboru jedini službeno progovorio o optužbama Antuna Kapraljevića na račun Vlade koja krši zakon imenujući dužnosnike u nadzorne odbore. Objasnio je da dužnosnici do daljega mogu biti u nadzornim odborima trgovačkih društava, ali bez prava na naknadu, osim putnih troškova. Ocjenjujući da spomenuti Zakon o sprečavanju sukoba interesa nije savršen upozorio je da Vlada ne može prihvatiti tumačenja da bi sva trgovačka društva u državnom vlasništvu trebala ostati bez nadzornih odbora i skupština. Najviše dužnosnika, objasnio je Palarić, posao obnaša u korist javnog, a ne privatnog interesa.

Dužnosnicima dionice

Da bi potkrijepila svoje stavove Vlada je predložila da se vanjskim članovima Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa osiguraju određene naknade te da svi njegovi članovi, a ne samo zastupnici imaju imunitet. U izmjenama Zakona predlaže se da se među dužnosnike uvrste i predsjednik države, župani, zagrebački gradonačelnik i njegovi zamjenici te da dužnosničke imovinske kartice budu javne. Dužnosnicima s 0,5 posto udjela ili dionica u trgovačkim društvima Vlada bi dopustila da ih zadrže odnosno da ih ne moraju prenijeti na upravljanje drugim osobama. Predloženim se izmjenama propisuje da bi dužnosnici mogli zadržati samo darove vrijedne do 500 kuna. Atmosferu je posebno potpalio Slaven Letica koji je ocijenio da je primjer sukoba interesa kada kći predsjednika države Saša Mesić doktorira, a mentor joj je Esad Prohić, savjetnik šefa države. Ili kada ministar pokrene gradnju autocesta i POS, a posao dobivaju njegove tvrtke. Optužio je i bivšeg ministra gospodarstva Goranka Fižulića da je, kada je svojedobno ušao u Nadzorni odbor INA-e, porasla prodaja proizvoda njegove tvrtke na Ininim crpkama.

Apel Antuna Kapraljevića da ukine sam sebe posve je razumljiv jer je on na čelu saborskog povjerenstva koje nadgleda sukob interesa političara, no nitko, pa ni sama Vlada ne haje za jedan takav nadzor. Što više, Zakon o sprečavanju sukoba interesa Vlada potpuno ignorira imenujući od početka mandata svoje dužnosnike u nadzorne odbore državnih ili poludržavnih tvrtki. Uza zakon je trebao ići popis 186 tvrtki od širega društvenog interesa, Sabor je trebao odobriti taj popis i tek je tada Vlada mogla početi s imenovanjem ministara, državnih tajnika i zastupnika u nadzorne odbore samo tih tvrtki. No famozan popis na kojem su sve veće tvrtke još stoji u nečijim ladicama i zato je Palarićevo objašnjenje samo slab pokušaj da zbrku na tom području pravno opravda. Možda Kapraljevićeva pobuda potakne Vladu da napokon regulira to područje.

Ministri imenovani nelegalno

Nekoliko ministara predvode na popisu nelegalnih imenovanja. Ivan Šuker i Božidar Kalmeta te Marina Matulović Dropulić do sada su imenovani u tri nadzorna odbora. Kalmeta i Šuker zajedno su u Ini, ali nisu samo njih dvojica problematična, u sukobu su interesa i Branimir Glavaš te državni tajnik Ante Babić. Takvih kombinacija ima još, i to u važnim tvrtkama poput Croatije osiguranja, Hrvatske lutrije, Hrvatskih voda, Croatia Airlinesa, ACI-ja, u kojima su do promjene bivši ministri (Lučin, Pecek, Jurčić), sada zastupnici u Saboru. Pitanje je samo vremena kada će ih Vlada zamijeniti ili novim zastupnicima ili ministrima.

S druge strane, kadrovski je problematično sastavljanje nadzornih odbora u kojima nema sukoba interesa, ali je očito iz niza primjera da HDZ vodi računa o svojim zaslužnim članovima. Primjerice, u Đuri Đakoviću, kojeg čeka složeno restrukturiranje, ministar Vukelić stavlja zaslužne lokalne hadezeovce koji su ili u mirovini ili su napustili tvrtku uz veliku otpremninu. Jedina novost prema prijašnjoj praksi uvedena je u Fondu za privatizaciju. Andrija Hebrang zabranio je imenovanje bilo koga od zaposlenih u nadzorne odbore kako bi imali vremena posvetiti se svom osnovnom poslu. Čini se da ministri i državni tajnici imaju višak vremena kad tako masovno popunjavaju nadzorne odbore za koje ne dobivaju novčanu naknadu. No mogući su svi drugi oblici korupcije i pogodovanja i zato je ta funkcija svrstana u mogući sukob interesa.

2004-06-16