Tko prikriva kriminal u INI
Željka Lezaić
Tjednik Fokus
Preuzeto sa:
http://www.fokus-tjednik.hr/vijest_arhiva.asp?vijest=2163&izdanje=94
Vjerojatno nema osobe
u Hrvatskoj koja u posljednje tri godine nije čula
za slučaj Vesne Balenović. Oni neupućeniji znaju da
ta gospođa ima neke veze s INOM, dok će se
poznavatelji prilika sjetiti zbog čega je se
povezuje s hrvatskom, odnosno sada već
hrvatsko-mađarskom naftnom kompanijom. Podsjetimo,
Vesni Balenović je zbog ukazivanja na nezakonitosti
u radu INA-e uručen izvanredni otkaz s mjerom
zabrane ulaska u prostorije INE. Prije otkaza Vesna
Balenović usmeno je upozoravala nadležne na
nepravilnosti koje je otkrila, a oni su, prema
njezinim riječima, bili iznenađeni otkrićima i
zatražili da izradi elaborat. Nakon toga na vrata
njezina ureda stiže zaštitar i, kako objašnjava
gospođa Balenović, njezino daljnje obavljanje posla
nije bilo moguće. Polako su joj se zatvarala sva
vrata u INI, a 8. veljače 2001. godine odlazi kod
predsjednika Nadzornoga obora Slavka Linića, kojega
je obavijestila o svojim saznanjima i zamolila ga za
diskreciju. Kako je ispričala Vesna Balenović,
Slavko Linić bio je izuzetno ljubazan i iznenađen
onime što je čuo, međutim, ponovno nitko ništa nije
poduzeo. Štoviše, sve dokumente koje je dostavila
Liniću vraćeni su u INU onima koji su odgovorni za
nastalo stanje, čime im je omogućeno prikrivanje
djela i uništavanje dokumenata. Kao potvrdu ove
tvrdnje Vesna Balenović posjeduje i kasetu
snimljenoga Dnevnika HRT-a, u kojemu Linić potvrđuje
da je primio Vesnu Balenović i vratio dokumente u
INU. Svakim danom bivalo je, kako kaže Vesna
Balenović, sve gore. Upozoravali su je neka ne hoda
po mraku, neka se skloni od toga. Predsjedniku
Mesiću odlazi 22. ožujka, međutim, primio ju je, u
dva navrata, Igor Dekanić. Ponovno nitko ništa nije
poduzeo. Nakon desetak dana odlazi saborskoj
zastupnici i predsjednici saborskoga Odbora za borbu
protiv korupcije Milanki Opačić, koja joj je rekla
kako joj daje osobnu i moralnu podršku da istupi u
medijima. Nakon toga 3. travnja 2001. godine izlazi
intervju u Slobodnoj Dalmaciji, u kojemu Vesna
Balenović iznosi svoja saznanja. Prema tome, unatoč
suprotnim tvrdnjama da je željela nanijeti štetu
INI, Vesna Balenović na sve je načine nastojala da
njezina saznanja ostanu među onima koji mogu nešto
poduzeti. No kako se ništa nije poduzimalo, a
nezakonitosti su i dalje tolerirali, odlučila je
javno progovoriti o onome što se događa, jer ipak je
tada još INA bila u vlasništvu države Hrvatske.
Epilog njezina ukazivanja na goleme gubitke INE zbog
nesavjesnoga poslovanja bio je izvanredni otkaz.
Nakon toga Vesna Balenović 8. svibnja 2001. godine
podnosi kaznenu prijavu Državnom odvjetništvu, koja
do danas leži u ladici državnoga odvjetnika. Naime,
u tri godine ta kaznena prijava nije niti odbačena
niti je pokrenut istražni postupak. Kaznena prijava
podnesena je protiv nekolicine, točnije osam osoba,
iz samoga vrha ove naftne kompanije, među kojima su
poznatija imena Slavka Linića, bivšega
potpredsjednika Vlade RH i predsjednika Nadzornoga
odbora INE, zatim dr. Tomislava Dragičević,
predsjednika Upravnoga odbora INE, dr. Željka
Vrbanovića, člana Upravnoga odbora INE i
nekadašnjega šefa Vesne Balenović. U kaznenoj
prijavi Vesna Balenović njih opužuje da su dopustili
da se prijevoz naftnih derivata obavlja bez
sklopljenih ugovora s autoprijevoznicima, da su
angažiranjem privatnih autoprijevoznika povećali
troškove poslovanja i time INI prouzročili štetu.
Zatim da su lošom organizacijom popravka voznoga
parka INE prouzročili smanjenje iskorištenosti
vlastitoga voznog parka i povećanje angažiranja
privatnih autoprijevoznika, čime su dodatno povećali
troškove poslovanja i INI prouzročili štetu.
Pogrješnom primjenom Pravilnika o normama najvećih
gubitaka pri transportu omogućili su, stoji u
kaznenoj prijavi, nedozvoljene gubitke goriva, čime
su INI prouzročili golemu štetu u iznosu od nekoliko
desetaka milijuna kuna. U petoj točki kaznene
prijave stoji da su nepokretanjem sudskih postupaka
radi naplate potraživanja doveli do toga da su
brojna potraživanja zbog zastare postala
nenaplativa. Zatim da su u poslovnim knjigama
propustili knjižiti gubitke veće od dozvoljenog,
nastale u transportu derivata, da su dopustili
neosnovani porast troškova u skladišnom poslovanju.
U posljednjoj točki kaznene prijave piše kako se
angažiranjem autoprijevoznika i najmom skladišta
nepotrebno stvaraju i povećavaju troškovi, umjesto
da ta sredstva ulažu u nabavu vlastitoga voznog
parka i izgradnju vlastitih skladišta, čime bi se
povećala vrijednost INE. U protekle tri godine, u
nastojanju da pokrene s mrtve točke ljude koji bi
trebali rasvijetliti kriminalne radnje, dva puta je
razgovarala s bivšim državnim odvjetnikom Radovanom
Ortinskim i 15 puta s njegovim nasljednikom Mladenom
Bajićem. Predsjednik saborskoga Odbora za unutarnju
politiku i nacionalnu sigurnost Ante Markov pozvao
ju je 17. lipnja 2003. godine da pred Odborom
referira što je otkrila. Kaže da su se nad time
zgražali, pokupili njezinu dokumentaciju, pa opet
ništa. Vesna Balenović pita se što je bila svrha
njezina nastupa. Nedavno je posredstvom novinara
dobila pismo koje je direktor Hrvatskih cestovnih
prijevoznika (HCP) Marijan Banelli u ve-ljači ove
godine uputio predsjedniku Uprave INA-e dr.
Tomislavu Dragičeviću, u kojemu traži hitni
sastanak...
Pretplatite se na Fokus
|