Žužul preko supruge primio 500,000 kuna mita
http://www.index.hr/clanak.aspx?id=231549

AKO STE pomislili da je bliska povezanost
tajkuna i političkog vrha u Hrvatskoj stvar
prošlosti, razmislite opet. Vlada RH, naime,
oprašta dugove i najvećim dužnicima, pod uvjetom
da se prije toga isplati ministrova supruga.
Nakon što je Tatjana Žužul, supruga ministra
vanjskih poslova Miomira Žužula, u siječnju
2004. prodala 10,000 kuna vrijednu polovicu
vlasničkog udjela u svojoj, po vlastitom
priznanju bezvrijednoj tvrtki, imotskom
poduzetniku Ivanu Karinu za pola milijuna
kuna, Karinova tvrtka na sedmom po redu
natječaju za 6,3 milijuna kuna posuđenih od
banke kupuje propalu državnu tvrtku Imostroj,
koja je pak državi dužna više od 10 milijuna
kuna.
Vlada RH, tri mjeseca nakon natječaja na
zatvorenoj sjednici 2. rujna otpisuje 6,24
milijuna kuna duga, pri čemu novci od kupnje
odlaze radnicima, koji su prethodno odobrili
prodaju tvrtke Ivanu Karinu. Radi se o prvom
takvom potezu Sanaderove vlade.
Bitno je napomenuti da se novcima od prodaje
tvrtki u stečaju prvo namiruju potraživanja
države, a tek onda radnika. Kako radnici moraju
dati suglasnost za prodaju tvrtke u stečaju,
nameće se logičan zaključak da su to dozvolili
samo kad im je u tajnosti dana garancija da će
država odustati od svojih potraživanja, a novac
od prodaje ostat će njima.
Miomir Žužul jedan je od trojice ministara
koji su se osobno založili za otpis
višemilijunskog duga Imostroju, tvrtke čiji je
novi vlasnik njegovoj supruzi za
polovicu bezvrijedne tvrtke isplatio 500,000
kuna.
HDZ-ov saborski zastupnik iz Imotskog,
Marijan Bekavac, u razgovoru s medijima tada je
pohvalio potez Vlade, tvrdeći kako do njega "ne
bi došlo da se za to osobno nisu zauzeli
ministri Žužul, Hebrang i Šuker". Odluku Vlade o
otpisu dugovanja Imostroju potpisao premijer Ivo
Sanader.
O poslovnoj vezi vlasnika Imostroja i supruge
ministra vanjskih poslova već su pisali Feral
Tribune i Jutarnji list, a Index.hr došao je do
saznanja koje baca novo svjetlo na cijelu
priču.
Naime, Karin je još otprije državi dužan više od
milijun kuna, zbog čega je pokrenut ovršni
postupak Ministarstva financija nad njegovom
drugom tvrtkom, Karin Univerzal d.o.o.
Država, dakle, putem ovrhe pokušava naplatiti
svoja potraživanja od neuspješnog poduzetnika
Ivana Karina, ali nakon što ovaj donira 500,000
kuna ministrovoj supruzi, stvari za njega
odjednom kreću nabolje. Dobija višemilijunski
kredit, kupuje tvornicu, a država mu oprašta
višemilijunski dug, unatoč činjenici da njegova
druga tvrtka od ranije državi duguje više od
milijun kuna.
Index.hr također ekskluzivno objavljuje audio
zapis razgovora novinara Jutarnjeg lista i
Tatjane Žužul, u kojem ona eksplicitno kaže da
tvrtka za koju je dobila pola milijuna kuna "ne
funkcionira kao firma", baš kao i ugovor kojeg
je potpisala s Ivanom Karinom pri prijenosu
polovice vlasničkog udjela.

Kliknite za veću sliku
Međunarodna trgovina i savjetovanje -
neprofitna tvrtka Žužulovih
Prijavljena dobit MTS-a prošle godine
iznosila je oko 50,000 kuna, a u prvom
tromjesečju 2004. samo 11,000 kuna. 2003. godine
u MTS-u bile su zaposlene dvije osobe, ove
godine samo jedna, a tvrtka je prijavljena na
adresu zagrebačke rezidencije Miomira i Tatjane
Žužul.
Iako smo pokušali stupiti u kontakt s
Tatjanom Žužul kako bi provjerili informacije
kojima raspolažemo, takvo što pokazalo se
nemogućim. S ministrovom suprugom uspio je
razgovarati samo novinar Jutarnjeg lista, kojeg
smo zamolili za snimku njegovog razgovora s
ministrovom ženom.
"Ni na kakva pitanja u vezi poduzeća MTS više
ne mogu odgovarati, jer MTS više ne funkcionira
kao firma." - rekla je Tatjana Žužul, pa
prekinula vezu kad ju je novinar zamolio za
sastanak na kojem bi razgovarali o MTS-u.
>>>
Izjava Tatjane Žužul: MTS više ne funkcionira
kao firma
Imostroj - proizvođač minobacača
dužan državi i radnicima
Problemi za Imostroj započeli su 1996.
godine, kad je utvrđeno da minobacači koje
proizvode ne odgovaraju NATO standardima, te
nisu za daljnju upotrebu. 2001. Imostroj odlazi
u stečaj s 98 radnika, koji potražuju nemale
novce za isplatu zaostalih plaća.
Na sedmom i posljednjem natječaju, održanom u
lipnju 2004., jedini ponuđač je bio Ivan Karin,
koji Imostroj kupuje za 6,3 milijuna kuna -
novac koji je na kredit dobio od jedne hrvatske
banke također bliskoj ministru Žužulu.
2. rujna 2004. Vlada na zatvorenoj sjednici
otpisuje 6,24 milijuna kuna dugovanja Imostroja
Hrvatskom zavodu za zapošljavanje i Poreznoj
upravi, što je presedan u dotadašnjem radu
Vlade.
Napomenimo i da Svjetska banka i Međunarodni
monetarni fond traže od Vlade da ne otpisuje
dugovanja tvrtkama, jer se takvim potezima
država samo dodatno zadužuje.
Prema riječima stečajne upraviteljice
Imostroja, o otpisu dugova počelo se razgovarati
tek nakon što je propao peti natječaj.
Neovisni stečajni upravitelji:
Socijalni mir kupljen za 6,24 milijuna kuna
novca poreznih obveznika
Aferu Imostroj pod uvjetom anonimnosti
komentirala su i dvojica ugledna neovisna
stečajna upravitelja.
"U tijeku stečajnog postupka do sedmog
natječaja očigledno je da unovčenje predmetne
imovine za iznos manji od onog kojim bi se
namirile tražbine i bivših radnika, nije bio
moguć zbog protivljenja radnika. Nakon prodaje
je državni proračun oštećen pod izlikom
poštivanja socijalnih prava, a kako bi tvrtka u
suvlasničkom odnosu s ministrovom tvrtkom mogla
kupiti jedno državno poduzeće. Imostroj ne
nastavlja raditi u suvlasništvu države. Može se
naslutiti o čemu je riječ. Radnici su dobili
novac kako bi šutjeli o prodaji. No, kupnja
socijalnog mira ili glasača nije prihvatljiva na
ovaj način. Državni proračun je izravno oštećen
za 6,24 milijuna kuna, a radi se o novcu
poreznih obveznika." - ustvrdili su stečajni
upravitelji.
Odvjetnik Branko Šerić, predsjednik HOO-a
Žarko Puhovski i zagrebačka gradonačelnica
Vlasta Pavić složili su se da je u slučaju
Imostroja ministar Žužul morao obavijestiti
Vladu o poslovnim vezama svoje supruge i
vlasnika Imostroja, piše Jutarnji list u izdanju
od nedjelje.
Držimo da u svemu gore navedenom ima dovoljno
elemenata koju ukazuju na nedozvoljene postupke
ministra Miomira Žužula, kojima bi se morali
pozabaviti Državno odvjetnišvo, USKOK, kao i
saborsko Povjerenstvo o sprečavanju sukoba
interesa, naravno pod uvjetom da dotično
Povjerenstvo jednog dana zaista proradi.
Neven Barković