Eko stožer Kaštela: Imamo li pravo na istinu i život!

 http://www.kastela.org/content/view/2538/2/

Povodom Svjetskog dana zaštite okoliša, 7 udruga iz Kaštela, Splita i Kaštelanske zagore dostavili su svim medijima, nadležnim ministarstvima, sudu, USKOK-u i Pučkom pravobranitelju pismo namjere u kojem traže:
- hitne mjere zaštite zdravlja građana Kaštelanskog zaljeva,
- poništenje osporavane građevne dozvole izdane DC-u,
- reviziju prodaje cementara i izdavanja koncesija i
- istragu u svezi mogućeg organiziranog kriminala.

Udruge upozoravaju na «postojanje stvarnog i ozbiljnog problema Kaštelanskog zaljeva. Rak, najgori otrovi i smrt se širi zrakom, tlom, vodama, plučima i krvi naše djece,... Ekološka katastrofa je preblag pojam. Na djelu je teška neodgovornost ravna zločinu.

Među brojnim zagađivačima okoliša u Kaštelanskom zaljevu najveći je Dalmacijacement sa tri cementare-spalionice, na udaljenosti od nekoliko kilometara, u najgušće naseljenom (turističkom) području Jadrana. Cementare u svijetu, iako imaju visoko efikasne filtre, zbog opasnih zagađenja locirane su daleko izvan naselja. Cementare DC-a imaju filtre samo za vidljivi dio cementne prašine i ništa više. Filtri DC-a ne mogu zaustaviti nezamislivo velik broj mikročestica cementne prašine koje mogu sadržati dioksine, furane, živu i druge teške i štetne metale, radioaktivne elemente, plinove,... a disanjem, dodirom, hranom i vodom dospijevaju u čovjekovo tijelo.

Javnosti se prešućuje trovanje ljudi i okoliša Kaštelanskog zaljeva mikro prašinom, dioksinima i furanima-strahovitim otrovima, kiselim kišama, plinovima, brojnim teškim metalima, bukom, visoko kancerogenim i radioaktivnim produktima izgaranja ugljena i otpadnog motornog ulja, a uskoro moguće i auto guma, starih lijekova, opasnog otpada...

DC ujedno je i najbezobzirniji zagađivač sa očitom zaštitom i odobrenjima nadležnih Ministarstava. Unatoč izričitom protivljenju građana (izraženom sa 10.000 prikupljenih potpisa) i brojnim primjedbama gradskih poglavarstava okolnih gradova, turističkih zajednica, mjesnih odbora, Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita, ekoloških udruga i mnogih drugih. DC-u je van roka propisanog Zakonom o zaštiti okoliša izdano Rješenje klasa UP/I 351-02/00-06/0027; ur. broj: 531-05/01-DR-01-06 od 11. travnja 2001. za "rekonstrukciju zahvata građevine za proizvodnju cementa-postrojenje za prihvat, manipulaciju i mljevenje ugljena i petrol-koksa sa skladištenjem i loženjem praha ugljen-petrol koksa".

Nije se radilo o rekonstrukciji već o izgradnji potpuno novog terminala za prekrcaj, preradu i distribuciju ugljena koji je izgrađen na pomorskom dobru nasipanjem mora (?), sa nedostajućim i veoma upitnim studijama zaštite okoliša. DC ne sprovodi sve mjere zaštite okoliša iz navedenog i pred Upravnim sudom osporavanog Rješenja "rekonstrukcije" (tužba klasa: UP/I-351-02/00-06/0027; ur. broj: 531-05/01-DR-01-06). U površinskom iskopu rudače DC je prekoračio granice utvrđene prostornim planom Grada Kaštela i zašao u prostor jedinstvenog zaštićenog mediteranskog raslinja - Kaučina gaj. Upitan je sastav nasutog materijala na "saniranom" djelu tupinoloma. Ne saniraju se novo otvoreni kopovi lapora.

Vlasnik cementara i tijela državne vlasti ne dozvoljavaju ekološkim udrugama zakonom propisanu mogućnost uvida u informacije o: prodaji tvornica, koncesijama za korištenje tupinoloma, tehnologiji spaljivanja energenata i razini zagađenja, studijama, tužbi Upravnom sudu za pobijanje rješenja izdane građevne dozvole DC-u, programima praćenja stanja okoliša i dr.

Činjenice ukazuju na postojanja elemenata koji upućuju na osnovanu sumnju šire organizirane korupcije i ekološkog i drugog kriminala. Pozivamo tijela državne uprave da obave reviziju stanja.

Ekološke udruge i građani u slučaju cementara inzistiraju na zabrani korištenja ugljena i spaljivanju bilo kakvog otpada; dotično traže korištenje zemnog plina kao ekološki najpovoljnijeg rješenja (kao što je slučaj kod "Jadranske željezare" d.d. u K. Sućuracu, 200 m udaljene od cementare "Sv. Juraj", koja ima svoj plinovod od postrojenja "Ina plina", smještenih između ovih dviju tvornica). Traži se: hitna ugradnja odgovarajućih filtra za sve štetne tvari emisije cementara uz puno poštivanje najboljih EU ekoloških standarda, svođenje razine buke na propisane dozvoljene vrijednosti, provođenje za rad tvornica svih određenih i potrebnih dodatnih mjera zaštite okoliša, prostorno vremenska ograničenja za kretanje teških vozila međutvorničkog transporta javnim prometnicama, ispis svih štetnih sastojaka cementa na pakovanju, ukidanje monopola nad tržištem - otvaranje hrvatskog tržišta europskom cementu upola manjih cijena, zabrana zagađivaću korištenja imena "Sveti Juraj" i "Sveti Kajo", zabranu svakog daljnjeg prostornog širenja otvorenih kopova lapora i hitnu sanaciju postojećih kilometrima dugačkih rana u krajoliku Kozjaka, učinkovit nezavisan sveukupni monitoring uz uvid ekoloških udruga.»
U slučaju neuvažavanja, udruge će pozvati građane na djelotvoran "građanski neposluh".

U potpisu stoje: Inicijativa 37 udruga "Zvona zagore" s čelnikom Antom Paško Malešom,  EU "Zvona Kaštela" Kaštela s predsjednikom Vinkom Grgurevićem, Eko stožer građana Kaštela s glasnogovornicom Gorankom Adam,  EU "Rast " Lečevica s predsjednikom  Anđelkom Parčinom, EU "Plavi planet" Split, EU "Branimir" Muč, EU "Zeleni Dalmacije", Split  s predsjednikom  Lovrom Rumora.

Anketa Energetskog instituta “Hrvoje Požar”

Prema anketi Energetskog instituta “Hrvoje Požar” na pitanje

je li spaljivanje otpada za dobivanje energije opasnost po okoliš

 42.5 % ispitanika smatra da je spaljivanje otpada za dobivanje energije VELIKA OPASNOST po okoliš

 36.5 % ispitanika smatra da je spaljivanje otpada za dobivanje energije IZRAZITO VELIKA OPASNOST po okoliš

 15.8 % ispitanika smatra da je spaljivanje otpada za dobivanje energije OSREDNJA OPASNOST po okoliš

 3.3 % ispitanika smatra da je spaljivanje otpada za dobivanje energije MALA OPASNOST po okoliš

 0.6 % ispitanika smatra da je spaljivanje otpada za dobivanje energije ZANEMARIVO MALA OPASNOST po okoliš   

1.3 % nije odgovorilo ili je odgovorilo – NEZNAM

  Anketa je reprezentativna jer je rađena na uzorku od 1500 ljudi (900 Zagrepčana i 600 Riječana) . Izvor se zove: Informiranost i stavovi o obnovljivim izvorima energije i energetskoj efikasnosti. Gore opisano se nalazi na 20toj stranici.

 Studiju su izradili: Energetski institut “Hrvoje Požar”, Zavod za sociologiju Filozofski fakultet, Sveučilište u ZG iI Eko liburnija. Prosinac 2003. 

Dakle omjer koji bi postavilo javno mnjenje je 79 %  protiv, 15.8% suzdržanih i 3.9% je ZA. S druge strane hrvatski vlastodršci vuku poteze sukladne 100% podršci javnosti spaljivanju. Što bi tek bilo da Hrvatska nije “demokratska” država.