PRIJEDLOG NOVOG ZAKONA O GENETSKI PREINAČENIM
ORGANIZMIMA UZNEMIRIO EKOLOŠKE KRUGOVE

Hrvatska se predaje GMO-u!

Davor IVANKOVIĆ
http://www.slobodnadalmacija.hr/20050326/novosti04.asp

Zakon je kompletno nakaradan. I ova Vlada je pod očitim pritiskom međunarodnih pobornika GMO-a, drži ugledni profesor Marijan Jošt. Očito slijedimo Europsku komisiju, koja nije uvela apsolutnu zabranu GMO-a, poglavito zbog pritiska Amerike

Najava najbrojnijih stranačkih parlamentarnih klubova — SDP-a i HDZ-a — da će, uz zastupnike manjina, podržati Vladin Konačni prijedlog zakona o genetski modificiranim organizmima, koji predviđa njihovu ograničenu i strogo kontroliranu uporabu, uvelike je razočarao protivnike GMO-a u Hrvatskoj.
Mr. Jagoda Munić, predsjednica zagrebačke Zelene akcije, podsjeća kako takav novi zakon nastavlja s nedorečenošću prema uporabi GMO-a, ne uvodi se rješenje kojemu su skloni Zeleni i zaštitnici prirode, dakle apsolutna zabrana uvođenja GMO-a u prehranu i u prirodu.
— Javnost u Hrvatskoj još uvijek ostaje bez uvida i utjecaja na zakonska rješenja o GMO-u, a sada postoji i mogućnost ispuštanja GM sjemena u prirodu — navodi Munić.
Podsjeća kako količina dopuštenog onečišćenja GMO-om ostaje i dalje u nadležnosti Ministarstva zdravstva, a nije regulirana zakonom, dakle može biti promijenjena jednostavnom odlukom ministra.
Uredbom bivšeg ministra Andrije Hebranga, ta razina dopuštenog onečišćenja sada iznosi 0,9 posto u hrani, te 0,0 posto u sjemenju. Munićeva kaže kako su Zeleni protiv sijanja bilo kakvih "GM uzoraka" na hrvatskim poljima, jer "nama treba i odgovara samo čista, ekološka i organska proizvodnja". Valja reći kako Vlada RH najavom usvajanja ovakvog zakona očito slijedi takvu zakonsku logiku Europske komisije, koja također nije uvela apsolutnu zabranu GMO-a, poglavito zbog pritiska američke diplomacije i industrije.
Za razliku od Europske komisije, dakle vlade EU-a, Europski parlament se prilično protivi GMO-u.
— No, i s ovakvim zakonom Hrvatska je još uvijek u mogućnosti potpuno se obraniti od unošenja GMO-a, uz malo pameti hrvatska Vlada mogla bi, stvaranjem zaštićenih zona, praktički zabraniti sijanje GM organizama u prirodi — navodi Munić.
Takvu politiku zabrana provode uspješno Italija i Austrija, kojima se, u stvaranju svojevrsne "GM free zone", pridružuje i Slovenija. Dosad je osam hrvatskih županija proglasilo "GMO free zone" (Istarska, Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska, Požeško-slavonska, Primorsko-goranska, Virovitičko-podravska, Bjelovarsko-bilogorska i Sisačko-moslavačka).
U Dalmaciji se to pripremaju učiniti Zadarska i Dubrovačko-neretvanska županija, a na "kontinentu" pripremne akcije provode Varaždinska, Međimurska i Karlovačka županija.
To što su u Saboru odlučili ipak usporiti proceduru donošenja novog zakona o GMO-u, nimalo ne tješi profesora Visokog učilišta u Križevcima Marijana Jošta, najpoznatijega hrvatskog stručnjaka i protivnika uporabe genetski modificiranih organizama u poljoprivredi i prehrani.
— Novo čitanje znači samo da će birokrati amandmanima mijenjati nekoliko riječi i izraza, no zakon je kompletno nakaradan — smatra Jošt. S obzirom na dugogodišnje iskustvo, Jošt kaže kako je i ova hrvatska Vlada pod očitim pritiskom međunarodnih pobornika GMO-a jer "ne vjerujem da su i naši političari toliko glupi da bi samoinicijativno ostavljali zakonsku mogućnost sijanja GM sjemena kod nas".
Jošt navodi kako je jedina dobra stvar kod novog zakona to što će u Hrvatskoj, napokon, onečišćena (do 0,9 posto) GM hrana morati biti vidno označena.
"To sada nije slučaj i smatra se kako se na policama naših trgovina sada nalazi gotovo 400 raznih proizvoda s primjesama GM-a, a da to potrošači ni ne znaju", upozorava Jošt. Profesor Jošt ističe primjer istarskog lanca hotela koji uporno na hrvatskom tržištu traže jedino organski proizvedene proizvode, no za sada ne uspijevaju osigurati dovoljnu količinu, jer ekološka poljoprivreda u Hrvatskoj još nije dovoljno razvijena.
"Hrvatska je bogom dana zemlja koja može primjenjivati organsku, ekološku poljoprivredu, koja sada postaje izrazito profitabilna", ističe Jošt, i poručuje hrvatskim zakonodavcima i saborskim zastupnicima da Hrvatska kao potpisnica protokola iz Kartagene ima pravo na tzv. princip predostrožnosti. On daje svakoj zemlji mogućnost da odbije svaki GM usjev postoji li sumnja da on donosi opasnost postojećoj bioraznolikosti.

 

Neznanje saborskih magistara agronomije Tumačenja zastupnika kako Hrvatska mora usvojiti ovakvo zakonodavstvo o GM-u zbog usklađivanja sa zakonima EU-a, Jošt smatra "šarlatanskim". — Zastupnici su u raspravi o GM-u pokazali nevjerojatnu količinu neznanja, čak i oni koji su "magistri agronomije", primjerice zastupnica Zdenka Čuhnil, koja govori da je kod nas prošle godine već sijan GM kukuruz, ne znajući da je to bio "običan" hibrid kukuruza, no onečišćen GMO-om — nastavlja Jošt. Naime, EU zakonodavstvo određuje minimum, a svaka država može postaviti stroža zakonska rješenja, kao što to, primjerice, čine Italija i Mađarska, koje praktički ne dopuštaju sijanje i onih sorti GM sjemena koje dopušta EU.

Rasplinuti razum Marijan Jošt upozorava da je glupost govoriti kako GMO i organska sjetva mogu egzistirati paralelno, s obzirom da GM sjeme u prirodi potiskuje svoje "organske" srodnike i kontaminira polja proizvođača koji ne žele uzgajati "GM smeće". Jošt smatra kako je za državu poput Hrvatske, koja ima još mnogo nezasijanih, ekološki apsolutno čistih površina, potpuno nepotrebno ostavljati mogućnost uporabe GM sjemena. — To je sjeme skuplje, prati ga strana licencija i svake godine mora se uvoziti novo, nakon žetve ne znaš kome ćeš to prodati jer svjetsko tržište odbacuje GMO i ruši cijenu, a kod nasada soje, primjerice, GM usjevi daju 2 do 20 posto manje prinose... Gdje je tu razum — pita se Jošt.

Ekološka Dalmacija u Radmanovoj sjeni Profesor Jošt posebno je začuđen neaktivnošću Splitsko-dalmatinske županije na pripremanju odluka o proglašavanju zona slobodnih od GMO-a i pita se nije li to zbog utjecaja akademika Miroslava Radmana, velikog pobornika genetski preinačenih organizama, a kojega Jošt drži "simpatičnim, no sanjarom". Upozorava Jošt na takve znanstvenike sanjare koji mogu, pretjerano opijeni znanošću, načiniti nepopravljive štete. Iznosi primjer iz Njemačke koja je prije nekoliko godina, opterećena problemom velikih količina nekorisne piljevine, zatražila od znanstvenika rješavanje tog problema. Znanstvenici su ubrzo genetskim manipuliranjem proizveli bakteriju koja "jede" piljevinu. No, prije iznošenja tih bakterija iz laboratorija, neki od opreznijih znanstvenika ipak su odlučili bakteriju testirati i na drugim biljkama. Pokazalo se da ta bakterija, osim piljevine, uspješno tamani i stabljiku pšenice. Da nije bilo opreza, svi nasadi pšenice tako bi bili uništeni.

Primjer pameti iz Toskane — U Toskani, primjerice, nije službeno zabranjeno sijanje GMO-a, no farmer koji bi posijao GM sjeme, morao bi vratiti poticaje za pet godina unatrag — navodi Jošt primjer lukave državne borbe protiv onečišćenja iz susjedne Italije, u kojoj je na 80 posto državnog teritorija zabranjeno sijanje GMO-a.