Jadran

Nema toga ekoloskog problema kojeg novinari nemogu rijesiti: Usporedite clanke Novog Lista o kemijskoj tvornici DINA na Krku iz 2002 i 2005

 

<<< Natrag

Datum objave: 16.4.2005   Rubrika: Otoci

PREZENTIRANI REZULTATI PRAĆENJA UTJECAJA NA OKOLIŠ OMIŠALJSKE PETROKEMIJE

DINA postala poželjan susjed

Izlaganja stručnjaka iz Zavoda za javno zdravstvo o utjecaju Dine na zrak, akumulacijska jezera, more i život u njemu, ukazuju da lošeg utjecaja nema – zrak je prve kategorije, nije štetan čak ni za bebe i stare, more nije ni toplije, ni zamućeno, ukratko, nije zagađeno, a vratile su se čak i periske

OMIŠALJ – Dvadeseta godina kontinuiranog praćenja utjecaja omišaljske Dina Petrokemije na okoliš upravo je u tijeku, a izvješće o prethodnoj, 2004. godini, izneseno na 16. sjednici Stručne komisije, pokazalo je da je Dina vrlo poželjan susjed koji svoj otpad pomno analizira i pohranjuje uz poštovanje svih mogućih sigurnosnih mjera.   Slušajući izlaganja stručnjaka iz Zavoda za javno zdravstvo koji su govorili o utjecaju Dine na zrak, akumulacijska jezera, more i život u njemu, čovjek se zapita tko to ima nešto protiv industrije. Iz izvješća proizlazi da su emisije svih mogućih praćenih potencijalno štetnih tvari u okvirima zakonski propisanih maksimalno dopuštenih veličina, odnosno uglavnom daleko ispod njih.   Zrak je prve kategorije, ni kod dugoročnog udisanja ne može biti štetan čak ni za bebe i stare ljude, more zbog Dine nije ni toplije ni posebno zamućeno, nije zagađeno, a svojevremeni problem s morem, školjkama i algama koji su bili pobijelili od kalcija iz vode ispuštene iz postrojenja, uglavnom je riješen jer se primjenjuje drukčiji način obrade voda pa kamenac DinA zadržava za sebe. Jezero i Ponikve također nisu ugroženi od omišaljske industrije, a život se polako vraća u podmorje uvale Sepen, gdje stručnjaci bilježe uzlazni trend nalaza novih životnih vrsta koje ranije zbog pojačane sedimentacije tu nisu mogle opstati. Među novouočenim stanovnicima podmorja ističe se crvena boja – crvene zvjezdače i isto takve alge koje svojom prisutnošću svjedoče o smanjenom zamuljivanju, a pronađena je i zakonom zaštićena školjka periska kojom je more oko Krka prije tridesetak godina obilovalo.       »Zasladilo« se more S obzirom na to da Dina obilato izlijeva vode u more, počinju se razvijati vrste karakteristične za zaslađene vode, a u posljednje vrijeme se sve jače razvijaju i hridinasti ježinci. Ronioci su zabilježili i velike količine metalnog otpada koji morskim stanovnicima predstavlja dobrodošlo stanište, ali je riba i ribarskog alata pod morem prošle godine, tijekom dva pregleda, u svibnju i listopadu, za razliku od prethodnih, bilo vrlo malo. Primijećeno je također da se granica utjecaja postrojenja na morski život približava kopnu.      Na sjednici se moglo doznati kako je tijekom zatvaranja pogona proizvodnje vinil-klorid monomera, što je trajalo od srpnja 2003. do rujna 2004. godine, pomno praćena kvaliteta zraka, vode te zdravlje zaposlenika, a rezultati pokazuju da je posao izvrsno obavljen.   Opasan otpad završio u Njemačkoj         Poseban problem s kojim se DINA uhvatila u koštac bio je zbrinjavanje otpada, među kojim su bile poprilične količine opasnih tvari, dio kojih je, kao specijalan teret, završio u spalionicama u Njemačkoj. U to je zbrinjavanje otpada lani utrošeno više od 700 tisuća eura.     Načelnik Općine Omišalj Josip Šepčić smatra da su prezentirani, vrlo povoljni rezultati jednim dijelom posljedica zatvaranja pogona VCM-a, ali se i inače primjećuju trendovi smanjenja opterećenja zraka i mora.     – Osobno sam jako zadovoljan ozbiljnošću kojom se prišlo zaustavljanju tog postrojenja, a mislim da ovaj program može za cijelu Hrvatsku poslužiti kao uzor kontinuiranog praćenja industrijskog pogona na njegovu okolinu, rekao nam je Šepčić.      Novo milijunsko ulaganje Jarolima Meixnera – ekološkog stručnjaka Dine, koji je na sjednici predložio da se ovakav monitoring uvede i za drugo veliko industrijsko postrojenje na njihovom području – JANAF, pitali smo što će za utjecaj na okoliš značiti najavljeno ponovno pokretanje VCM-a.      – Parametri zadani našom regulativom bit će poštovani i još poboljšani, a shodno novim tehnologijama koje su se u međuvremenu pojavile, morat ćemo ući u stroge parametre koje zahtijeva EU. Promijenit ćemo, na primjer, cijeli sistem rashladnih kompresora koji će sada koristiti nove freone koji nisu štetni za ozon. Samo to je ulaganje od gotovo milijun eura. Nabavit ćemo nove sve izmjenjive dijelove, poput katalizatora koji smanjuju emisiju u okoliš, novu instrumentacijsku opremu, pa se očekuje da će emisija biti manja nego li do sada. Osim vanjskog monitoringa, mi imamo i unutarnji, na 19 punktova na kojima mjerimo toksične tvari u atmosferi. Naša granica za dopušteno prisustvo pojedinih tvari u radnoj okolini je na četvrtini one zakonom dopuštene, a na pola te vrijednosti već se uključuje alarm koji upućuje da dolazi do nekih propuštanja«, objasnio nam je Meixner. Iva TRUMBIĆ

 © Copyright 2002 NOVI LIST d.d. Sva prava pridržana.
Engine design by
         

http://www.novilist.hr/default.asp?WCI=Pretrazivac&WCU=2859285F2863285C2863285A28582858285D2863286328632859285D285A2859285E28632863286328592863Z 

<<< Natrag

Datum objave: 25.5.2002   Rubrika: Profil

INDUSTRIJSKA POSTROJENJA SJEVERNOG DIJELA OTOKA KRKA PRIJETE CIJELOJ HRVATSKOJ

Zlokobno otkucavanje tempirane ekološke bombe u Omišlju

Bivši i sadašnji radnici DINA-e u anonimnom pismu upozoravaju Vladu da je stanje u njihovom poduzeću dramatično, jer se godinama nije ulagalo u sigurnost postrojenja. Najavljuje se i utrostručenje kapaciteta JANAF-a, a to znači znatno veći broj tankera u Kvarnerskom zaljevu Piše Damir CUPAĆ Snimio Ivica TOMIĆ

Kada su u jesen 1991. godine ratni brodovi JNA bili usidreni u Omišaljskom zaljevu i kada su neprijateljski zrakoplovi letjeli iznad otoka Krka, cijela regija je strijepila i drhtala od mogućnosti da neki kreten naredi bombardiranje postrojenja DINA-e i JANAF-a. To bi izazvalo nesagledive posljedice. U strahu se pričalo da bi sve otišlo kvragu. Na sreću, kvragu su otišli neprijateljski brodovi i zrakoplovi. Postrojenja DINA-e i JANAF-a su ostala neokrznuta ratnim djelovanjima.     Godine su prolazile, turisti su se vraćali, a DINA i JANAF su ostali tamo gdje ih je prije nekoliko desetljeća zacrtalo tadašnje ambiciozno političko rukovodstvo. Sjećaju se tog vremena stariji stanovnici Omišlja koji kažu da je Bakar dobio Koksaru, a Omišalj DINA-u i JANAF. U ta vremena nitko se nije usudio buniti protiv nakane da se uništi ono što bi danas bilo jedna od najpoželjnijih turističkih destinacija na Jadranu. Hrvatska opet doživljava turistički bum i sreća je da naši gosti kojima ćemo izmusti sve što možemo ne znaju za ono što muči cijeli Omišalj.     Naime, DINA opet prijeti cijeloj regiji. Ono što nije napravila neprijateljska vojska, mogla bi napraviti hrvatska pretvorbeno-privatizacijska igra. Tempirana ekološka bomba DINA otkucava, a da bi mogla izazvati nesagledive štete, upozoravaju bivši i sadašnji radnici poduzeća.      Pismo radnika DINA-e U pismu koje je stiglo u redakciju našeg lista bivši i sadašnji radnici poduzeća upozoravaju Stipu Mesića , Ivicu Račana , Zlatka Tomčića , Slavka Linića , Hrvoja Vojkovića i cjelokupnu javnost da DINA – tempirana bomba prijeti Jadranu i turizmu. Naime, poduzeće DIOKI čine OKI u Zagrebu i DINA na Krku. Javnost je već upoznata da je OKI u katastrofalnom stanju, a radnici DINA-e žele upozoriti da je stanje s njihovim poduzećem još dramatičnije.      – Osim etilena, DINA ima i VCM-vinil clorid monomer i klor-bojni otrov, koje će cijela Hrvatska osjećati godinama ukoliko dođe do katastrofe, upozoravaju radnici. Po njima je za katastrofalno stanje kriva Uprava. A kako je došlo do toga da hrvatski biznismeni dođu u priliku ugroziti Omišalj, Krk, Rijeku i turistički ugled Hrvatske.      – DINA je nekadašnja firma koja je s ponosom isticala sigurnost, proizvodnju i zaštitu okoliša, a sada je na rubu ekološke i sigurnosne katastrofe koja bi se mogla dogoditi u jeku turističke sezone. »Sposobna« Uprava je sve to uspjela smišljenom politikom kadrovskog uništavanja i uz prestanak bilo kakvih ulaganja u zastarjelu opremu i postrojenja, a sve u cilju ušteda koje rezultiraju enormnim novčanim isplatama na njihove privatne račune, tvrde radnici i zaključuju kako je sadašnja Uprava poduzeća na čelu s Vladimirom Šelebajom upropastila tvtku te da je vrijeme da policija, koja provjerava poslovanje tvrtke, izađe s podacima i da profunkcionira pravna država.      Problem s DINA-om je što tajkunarije neće samo otjerati radnike na ulicu kao što je to bio slučaj u mnogim hrvatskim poduzećima, nego zbog specifične djelatnosti poduzeća mogu izazvati i nesagledive posljedice za ljude i okoliš. Radnici navode da se ne obavljaju potrebna ispitivanja, te da se rukovoditelju koji upozorava na katastrofalne propuste hitno uručuje otkaz. Ostali su u milosti samo zato što potpisuju ono što se od njih traži iako se radi protivno zadanim kriterijima sigurnosti.      – Sve ovo bi trebalo biti veliki predmet interesa javnosti jer je 49 posto firme u vlasništvu države. Zašto država ne postavi svog predstavnika u Upravu kako bi štitio njezine interese, a time i naše, pitaju se radnici i upozoravaju Vladu da na vrijeme spriječi da se ne ponovi povijest Riječke banke jer će posljedice biti puno gore. »Ovdje se radi o ljudskim žrtvama koje se ne mogu dokapitalizirati. Molimo vas da spriječite mafiju u državi, nemojte biti država mafije«, navode bivši i sadašnji radnici DINA-e koji su željeli ostati anonimni jer je u tijeku otpuštanje pa strepe od otkaza.       Općinsko vijeće Omišlja izrazilo zabrinutost u prosincu 2000. Na katastrofalno stanje u DINA-i upozorilo je 12. prosinca 2000. godine na izvanrednoj sjednici Općinsko vijeće Omišlja. Tada su usvojeni zaključci da Vijeće izražava zabrinutost zbog situacije u tvrtki DIOKI d.d. Zagreb, a posebno u DINA-i Omišalj kao njenom dijelu.     – Posebna zabrinutost proizlazi iz činjenice da DINA radi sa zapaljivim, eksplozivnim i otrovnim tvarima. Zbog daljnjeg smanjivanja troškova održavanja i ulaganja u obnavljanje postrojenja te stvaranja klime nezadovoljstva i straha među zaposlenicima povećana je mogućnost pojave incidentnih situacija koje mogu teško ugroziti okoliš i prouzročiti nesagledive posljedice po zdravlje i sugurnost zaposlenika i stanovništva, stoji u zaključcima s izvanredne sjednice.      Općinsko vijeće je ocijenilo da je stanje u poduzeću rezultat višegodišnjeg nekonzistentnog i neodgovornog ponašanja države, do 1999. godine jedinog, a u vrijeme usvajanja zaključaka i danas pojedinačno najvećeg vlasnika tvrtke DIOKI. Hrvatski fond za privatizaciju je svojim pasivnim i neprofesionalnim ponašanjem omogućio PIF-ovima preuzimanje dominantne pozicije u upravljanju tvrtkom i provođenje odluka koje su suprotne ekonomskoj logici, interesima petrokemije i cijelog gospodarstva Hrvatske. Općinski vijećnici su izrazili protivljenje otpuštanjima zaposlenika bez programa njihovog zbrinjavanja, te ocijenili da potezi Uprave direktno ugrožavaju kvalitetu življenja i održivi razvoj u Omišlju, kao dijelu krčke otočne zajednice. Od HFP-a je zatraženo suprotstavljanje predloženom restrukturiranju tvrtke, preuzimanje aktivnije i odgovornije uloge u upravljanju DIOKI-jem sukladno 49-postotnom vlasničkom udjelu.      Općinsko vijeće upozorilo je da hitno treba poduzeti mjere kako bi se zaustavili negativni trendovi u poslovanju kao što su gomilanje gubitaka, zaustavljanje proizvodnje i raspad kadrovske strukture. Županijska skupština Primorsko-goranske županije podržala je zaključke omišaljskog Općinskog vijeća. I to je bila sva pomoć koju je Omišalj dobio. Od nadležnih državnih struktura nitko nije reagirao, a kamoli da je poduzeo hitne mjere zaustavljanja negativnih trendova.       Šepčić: Godinama se u sigurnost postrojenja nije ulagalo Da je stanje zaista teško i alarmantno potvrdio je i načelnik Općine Omišalj Josip Šepčić .      MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I PROSTORNOG UREĐENJA O POVEĆANOJ OPASNOSTI OD EKOLOŠKE KATASTROFE NA KVARNERU      Još se nije dogodila nesreća tankera s izlijevanjem nafte     Što se tiče DINA Petrokemije, Ured glasnogovornice navodi da poduzeće ima uspostavljen monitoring utjecaja na okoliš od 1986. godine         Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja navodi da što se tiče zaštite okoliša, proširenje kapaciteta naftovoda znači i veći pritisak na okoliš, konkretno na more jer se povećava broj tankera koji će ploviti Jadranskim morem čime se povećava opasnost od nesreća.     – U Hrvatskoj se još nije dogodila nesreća tankera s izlijevanjem nafte većeg razmjera, ali to ne znači da potencijalna opasnost ne postoji. Prema podacima Međunarodne pomorske organizacije 35 posto onečišćenja mora ugljikovodicima otpada na pomorski transport. Od toga tankeri sudjeluju s 18 posto, tankerske nesreće s tri posto, nesreće drugih brodova dva posto, operacije na terminalima, kaljuže i bunkeriranje s osam posto i suhi dokovi s četiri posto, a udio onečišćenja mora na kopno iz raznih izvora, u koje se ubrajaju i marine, najveći je i iznosi 41 posto, navodi Ured glasnogovornice Kate Gojević u Ministarstvu za zaštitu okoliša i prostornog uređenja.     U odgovoru dalje piše da je prema Konvenciji UN-a o pravu mora Jadran svrstan u mora koje karakterizira složenost plovidbe u uskom prostoru poluzatvorenog mora, prilaz lukama kroz dugačka otočna područja i opasne prolaze, složenost vremenskih prilika zbog brže, nagle promjene i iznenadnog dostizanja ekstremnih veličina, velika opasnost od svih vrsta onečišćenja zbog malih vodenih masa i njihove slabe i prespore izmjene, te potreba da se posebna pažnja posveti korištenju i očuvanju živih bogatstava, čistoće i prirodnih ljepota. Zbog svega navedenog postoji stalna opasnost od onečišćenja mora koja mogu nastati od brodova i tankera. Uloga Ministarstva je propisivanje strogih mjera zaštite kako bi se smanjila mogućnost onečišćenja. Posebna se pažnja treba obratiti na balastne vode koje tankeri trebaju prije ukrcaja na terminalu iskrcati. Najbolje bi bilo da Ministarstvo pomorstva, prometa i veza zatraži da naftu mogu prevoziti samo tankeri koji imaju balastne tankove na brodu, pa nemaju potrebe iskrcavati zauljene balastne vode koje mogu sadržavati strane organizme koji mogu utjecati na biološku raznolikost Jadrana. JANAF treba izgraditi odgovarajući uređaj za prihvat i obradu balastnih voda.     Jedan od načina zaštite mora je i djelovanje mješovite hrvatsko-talijansko-slovenske komisije za zaštitu voda Jadranskog mora i obalnog područja koja je osnovana 1977. godine sa zadatkom multidisciplinarnog rješavanja složenih stanja okoliša u jadranskom prostoru. U okviru komisije je predložena izrada Subregionalnog plana intervencija u slučaju iznenadnog onečišćenja Jadranskog mora za Hrvatsku, Italiju i Sloveniju. Ured glasnogovornice tvrdi da je do sada izrađen samo prijedlog Programa i uskoro se očekuje nastavak rada na dokumentu uz pomoć regionalnog centra za žurne intervencije mediteranskog akcijskog plana iz Malte.     Za očuvanje plavog Jadrana brine se i sedam brodova čistača mora, od čega su četiri izrađena u našim brodogradilištima, pod dva u Korčuli i Puntu. Izgradnja se financira iz državnog proračuna i proračuna županija. Ove godine se planira izgradnja još dva broda čistača mora. Hrvatska je donijela i Plan intervencija kod iznenadnog onečišćenja koji se temelji na Zakonu o zaštiti okoliša, Pomorskom zakoniku, Zakonu o vodama i protokolu barcelonske konvencije o suradnji u borbi protiv onečišćenja Sredozemnog mora naftom i drugim štetnim stvarima u slučaju opasnosti. Za provedbu je odgovoran Stožer za provedbu plana koji je imenovala Vlada. Organizirani su operativni centri u Istarskoj, Primorsko-goranskoj, Ličko-senjskoj, Zadarskoj, Šibensko-kninskoj, Splitsko-dalmatiskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a Ministarstvo zaštite okoliša zaduženo je za tehničko-administrativne poslove.     Što se tiče DINA Petrokemije, Ured glasnogovornice navodi da poduzeće ima uspostavljen monitoring utjecaja na okoliš od 1986. godine. Prati se stanje zraka, vode, mora, genotoksično djelovanje otpadnih voda, biomonitoring in situ eksponiranih morskih organizama i zdravstveno stanje zaposlenika DIOKI-ja.     Dakle, što se tiče DINA-e, prema stajalištu Ureda glasnogovornice, Omišljani mogu mirno spavati. A opet im nekako u san dolazi DINA i uzrokuje noće more.         PREDSJEDNICA UPRAVE JANAF-a VESNA TRNOKOP-TANTA     Družbadria neće ugoziti okoliš     Tijekom 23 godine rada u Omišalj je uplovilo 1.200 tankera i nikakvog incidenta nije bilo, ističe predsjednica Uprave JANAF-a     Budući da se JANAF namjerava intenzivnije uključiti u međunarodno naftno tržište transportnih i pretovarnih usluga kroz projekte DružbaAdria i SEEP, pitali smo predsjednicu Uprave Vesnu Trnokop-Tant kako će se to odraziti na zaštitu mora i okoliša od potencijalnih akcidenata.     – Projekt SEEP predstavlja projekt ostvarivanja transportnog pravca za naftu kaspijskog porijekla do europskih i svjetskih tržišta od Novorosyska preko Supse, Constante i Siska do Omišlja i u početnoj je fazi razmatranja kroz izrade studija izvedivosti i ekonomske opravdanosti. Projekt DRUŽBADRIA je međunarodni projekt koji predstavlja povezivanje postojećih naftovodnih sustava Ruske Federeacije, Bjelorusije, Ukrajine, Slovačke, Mađarske i Hrvatske s ciljem stvaranja jedinstvenog transportnog pravca za izvoz ruske i kazahstanske nafte od Samare u Rusiji do Omišlja, dugačkog 3.200 kilometara. Transportni pravac je u funkciji od 1985. godine, ali za izlazak na međunarodno tržište potrebno je osposobiti magistralni naftovod JANAF-a od Terminala Omišalj do Terminala Sisak za rad u suprotnom smjeru.       Naftovod može trajati od 20 do 45 godina Znači, neće se graditi novi naftovod između Siska i Omišlja, već će se dograditi, rekonstruirati i modernizirati postojeći kako bi se osposobio za transport nafte u smjeru suprotnom od osnovnog projektiranog. Tehnologija transporta u obrnutom smjeru koncipirana je tako da niti jedan segment sustava ne dođe u nepovoljniji položaj glede zadovoljavanja osnovnih tehničkih i hidrauličnih kriterija u odnosu na originalni smjer transporta.     Izgradit će se pumpna stanica u Dobri, stanica za redukciju tlaka i odušnih stanica u Melnicama i Omišlju, modernizirati sustav nadzora i upravljanja, ugraditi ESD ventili (Emergency shut down), te provesti kontrola propuštanja i kontrola stanja cjevovoda. Projekt DRUŽBADRIA je potpuno definiran i koncepcijski pripremljen za realizaciju. Sredinom ove godine očekuje se potpisivanje međunarodnog sporazuma o podršci projektu čime bi se dovršio pravni okvir za njegovu realizaciju. Utvrđuju se optimalna rješenja za problematiku balastnih voda tankera i rješavanje problematike zraka zbog nastale smjese ugljikovodičnih para i inertnog plina prilikom ukrcaja nafte u tankere. Ovisno o utvrđenom stanju i uvjetima nadležnih tijela uprave, dogradit će se sustav zaštite okoliša postojećeg sustava na Terminalu Omišalj, kaže Trnokop-Tanta.     Predsjednica Uprave ocjenjuje da je transport nafte naftovodom najsigurniji način transporta nafte, te da je na temelju pregleda i revizija utvrđeno da je sustav JANAF-a u razumnom, dobrom fizičkom stanju koje je prihvatljivo sa stajališta zaštite okoliša i sigurnosti. Uz kontinuirano održavanje, ocijenjeno je, naftovod može trajati od 20 do 45 godina.     – Očuvanje okoliša i smanjenje rizika JANAF je osigurao projektiranjem naftovodnog sustava, njegovom izgradnjom i kontrolom prema svjetskim standardima i normativima, ugradnjom kvalitetnih materijala i opreme, uspostavom sustava automatike, regulacije, daljinskog upravljanja, kontrole i dojave, provedbom pasivne i aktivne antikorozivne zaštite i katodne zaštite, izvedbom i ugradnjom sustava čišćenja otpadnih voda, uporabom mjera u funkciji zaštite mora kao što su zračna zavjesa, plutajuća brana, izgradnja i korištenje slop rezervara na lokaciji priveza. Prije projektiranja i izvedbe sustava izrađene su studije, elaborati i stručne podloge kojima su bili obuhvaćeni svi relevantni, zakonom zahtijevani elementi uz definiranje mjera zaštite kao osnove za izradu provedbenih dokumenata i provedbu zaštite objekta u radu u normalnim uvjetima i u slučaju akcidenata i havarija. Naftovod od Omišlja do Siska, kao i drugi segmenti naftovodnog sustava sustavno se održavaju, a novi sustav nadzora i upravljanja kojim će se tijekom realizacije projekta DRUŽBADRIA zamijeniti stari omogućava pouzdaniju i sofisticiraniju metodu registracije eventualnih gubitaka nafte iz cjevovodnog sustava, kaže Trnokop-Tanta.      Nije došlo do propuštanja nafte u okoliš Vesna Trnokop-Tanta naglašava da je tijekom 23 godine rada u Omišalj uplovilo 1.200 tankera i da nikakvog incidenta nije bilo.     – Predviđamo da će tako biti i u budućnosti. Osim toga danas se grade moderniji tankeri uz poštovanje sve strožih međunarodnih propisa i konvencija vezanih uz transport nafte morem i zaštitu okoliša. Tankerska luka Omišalj opremljena je i osposobljena za daleko veći promet od onoga obuhvaćenog projektom DRUŽBADRIA. Surađujemo i s Ministarstvom zaštite okoliša i prostornog uređenja, Ministarstvom pomorstva, prometa i veza, Državnom upravom za vode i s ostalim nadležnim tijelima. Na zahtjev Ministarstva zaštite okoliša JANAF je izradio Stručnu podlogu zaštite okoliša projekta DRUŽBADRIA u lipnju prošle godine, pojašnjava Trnokop-Tanta i zaključuje kako se mora uzeti u obzir da je iznenadni događaj moguć, ali da se tehničkim mjerama zaštite, poštivanjem zakonskih propisa područja zaštite okoliša i organizacijskim mjerama na lokalnoj i državnoj razini mogući događaji koji bi rezultirali izlijevanjem nafte u okoliš svedu na najmanju moguću mjeru.     – JANAF je spreman suočiti se s mogućim iznenadnim događajem. Postoje detaljne upute za interventno zatvaranje dijelova sustava naftovoda, te poduzimanje drugih interventnih mjera i postupaka interventnog djelovanja za zaštitu mora, tla i drugih segmenata okoliša sukladno zakonskim propisima i internim dokumentima JANAF-a, tvrdi Trnokop-Tanta. Ona je demantirala da je zbog dotrajalosti sustava dolazilo do propuštanja nafte u okoliš.           – Gospodarski subjekti Općine Omišalj prelaze značaj lokalne zajednice. Činjenica je da je stanje u DINA-i kritično. Za JANAF se to ne bi moglo reći jer ipak postoje mjere zaštite okoliša ukoliko bi došlo do akcidentnih situacija. Postoje procjene što se sve može dogoditi ukoliko bi došlo do incidenta u DINA-i. Štete bi bile nesagledive. Godinama se u sigurnost postrojenja nije ulagalo, a ljudi se otpuštaju iz poduzeća. Prema informacijama koje imamo, ono najgore se ne može isključiti.     Istina je da u DINA-i i JANAF-u rade naši mještani i da ta poduzeća plaćaju gotovo polovicu od preko šest milijuna godišnjeg iznosa komunalne naknade. S druge strane egzaktno je dokazano da zbog industrijskih postrojenja Omišalj ne može računati na značajnije turističke uspjehe. Omišljani su se pomirili da je ovo područje žrtvovano, ali se ne mogu pomiriti da žive u susjedstvu s tempiranom bombom. Mi smo tražili pomoć od države koja je najveći većinski vlasnik, ali nikakve pomoći nema. Uskoro ćemo morati ispočetka krenuti s alarmiranjem svih odgovornih kako bi se sve poduzelo da se moguća katastrofa spriječi, kaže načelnik Šepčić. On upozorava i da bi lokalna zajednica trebala imati više koristi od industrije koja je sagrađena u Omišaljskom zaljevu.     – Najavljuje se utrostručenje kapaciteta JANAF-a, a to znači veći broj tankera u zaljevu. Mi od toga nemamo ništa. Zato bi trebalo razmisliti o uvođenju ekološke rente kako bi se obeštetila lokalna zajednica. No, za to je potrebna komunikacija s ministarstvima i ostalim državnim tijelima koje nema. Neprihvatljivo je da nitko ne želi vidjeti što se događa u DINA-i. Ljudi se otpuštaju, a stanje u poduzeću je sve gore i gore. Mi samo želimo da javnost zna da su svi na vrijeme upozoreni da će mogući incident izazvati nesagledive posljedice. Upozorio bih i da nema smišljenog plana djelovanja između DINA-e i lokalne zajednice na sanaciji, ne daj Bože, nekakve štete, kaže Šepčić koji se ne nada nekoj pomoći od države koja unatoč 49-postotnom vlasničkom udjelu ne čini ništa kako bi se zaustavila potencijalna katastrofa.      – Pogledajte što se dogodilo s tankerskom lukom u Omišlju. Iako imamo lučku upravu na Krku, ona je pripala riječkoj Lučkoj upravi. Zato ne vjerujem u neku značajniju pomoć, iako je ona neophodna, u vezi DINA-e, niti će Omišalj imati neku korist od većeg broja tankera. Mi samo trpimo štetu, rezigniran je Šepčić.       Antolić: Dogodi li se nešto u DINA-i, i Rijeka će stradati S načelnikom se slaže i njegova prethodnica Jelisaveta Beta Antolić za čijeg je mandata sazvana izvanredna sjednica Općinskog vijeća.     – Od strepnje nema koristi, ali ne smijemo bježati od činjenice da se nešto loše može dogoditi Omišlju i šire. Tim više što se premalo pažnje u DINA-i pridaje zaštiti i prevenciji. DINA je staro poduzeće sa starim postrojenjima. Kada je otvorena, pridavala se velika pažnja obuci radnika i bila sam među prvima koji su prošli tečajeve zaštite na radu. Amerikanci su nas tada upozoravali da nikada ne zaboravimo da radimo u opasnoj tvornici. Jedno postrojenje je jako eksplozivno, a u drugom bi istjecanje klora izazvalo nesagledive štete za zdravlje ljudi. Vrijeme je prolazilo, a Amerikanci su otišli. Prvi educirani kadar je desetkovan zbog otpuštanja, a od kada je DINA izgubila pravnu samostalnost i odlaskom uprave iz Omišlja sve se manje ulaže u održavanje. To je bilo prije sedam-osam godina kada je tvornica izašla iz INA-inog sustava i udružila se s OKI-jem.     To vam je ono, daleko od očiju, daleko od srca. Jer dok je direktor stanovao u Omišlju i njegova familija je bila u opasnosti. Sada su svi u Zagrebu. Ja se stvarno bojim da se nešto ne dogodi i strah je utemeljen na realnim osnovama, kaže Beta Antolić. Budući da je radila u DINA-i do prije pet godina, i te kako zna o čemu priča. Ni ona ne može objasniti zašto se država koja je 49-postotni vlasnik poduzeća oglušila o zaključke Općinskog vijeća i na apele radnika DINA-e.     – Investicijski fondovi imaju 51 posto vlasništva. Kada je napravljena lista ljudi koji će morati otići iz DINA-e nadala sam se da se to neće dogoditi, ali 78 ljudi je otpušteno i nitko ništa nije poduzeo. Zadnji su napustili poduzeće u siječnju ove godine. Ima tu ljudi koji su cijeli radni vijek proveli u tvornici. I na skupštini Primorsko-goranske županije sam upozoravala da će, dogodi li se nešto u DINA-i, i Rijeka stradati. Dogodila bi se eksplozija velikih razmjera. Sjećam se da su nam pričali o jednom incidentu u engleskoj tvornici koja je slična našoj i da je u krugu od pet kilometara zračne linije bilo sve porušeno. Zašto država šuti? Čini mi se da su svi postali imuni na otpuštanja radnika. Ali u ovom slučaju otpuštanja rezultiraju povećanjem opasnosti zbog lošeg održavanja sustava sigurnosti. U isto vrijeme se zalažemo za revitalizaciju otoka. Dok se zatvaraju radna mjesta u Omišlju, otvaraju se u Zagrebu. To je neprihvatljivo, kaže Beta Antolić.     Antolić se prisjeća da je razgovarala s jednim visokim dužnosnikom ove Vlade, nije željela reći o kome je riječ, i rečeno joj je da se prati što se događa u DINA-i, ali da se ne smije previše dirati u politiku PIF-ova koji raspolažu i upravljaju dionicama stradalnika Domovinskog rata.     – Teza je da tko dirne u poslovanje PIF-ova, taj je protiv stradalnika Domovinskog rata. Činjenica da fondovi mešetare dionicama i pitanje je koliko od toga koristi imaju stradalnici. Koristi nemaju ni poduzeća, a u našem slučaju je ugroženo cijelo područje. Ne treba puno pojašnjavati što bi bilo s turističkim ugledom Hrvatske da se u DINA-i nešto dogodi, upozorava Beta Antolić.      Turizam o tankoj niti sigurnosnog sustava DINA-e U Omišlju se ne priča previše o tempiranoj bombi s kojom žive jer Krk živi od turizma. Istina se pokušava sakriti od turista kako osim Omišlja ne bi i ostala mjesta doživjela turističku kataklizmu. No, koliko god se šutjelo i skrivalo pravo stanje, dođe li do eksplozije, ispuštanja plina ili izlijevanja nafte iz tankera i Omišalj i Hrvatska će opet biti na CNN-u. A svatko zna što to znači.   I zaista turisti koji su šetali Omišljem bezbrižno su se smijali i uživali u svibanjskom suncu. A da im šetnja i osmijeh zaista budu bezbrižni, netko bi nešto morao poduzeti da se zaustavi raspad sustava u DINA-i. Jer, kao što Omišljani kažu, mi smo javno progovorili o svemu i nitko se neće moći praviti da ništa nije znao.      – Ukoliko DINA nema perspektivu, najpametnije bi bilo odrediti alternativu za taj prostor. Što se tiče JANAF-a, on je tu, on Hrvatskoj treba i to je činjenica. U JANAF-u su zaposleni mahom ljudi s otoka ili iz najbliže okolice. S čelnim ljudima tog poduzeća imali smo dobru suradnju. Do sada nije bilo incidenata s JANAF-om. Povećanjem broja tankera poveća se i opasnost od akcidenata. Moramo moliti Boga da se nešto ne dogodi. U Omišlju se prati kvaliteta mora i mjerenja pokazuju da je sve u redu. Ukoliko bi se nešto dogodilo, mi bismo bili potpuno upropašteni. Istina, da bi se zaštitio veći akvatorij napravljena je zračna barijera koja bi spriječila veće štete. Mi s tim živimo svaki dan. Kod prekrcaja se poduzimaju zaštitne mjere, ali od svega ne možemo pobjeći, rezignirana je bivša načelnica.     Omišljani se uzdaju u Boga da se nešto ne dogodi. Ali, ako ne pomognu ljudi, teško da će i Bog pomoći u sprječavanju katastrofe. Bog je bio milostiv i podario je Primorcima edenski vrt. U njemu danas dominiraju tankovi, skladišta, cijevi naftovoda, pogoni za preradu opasnih tvari, dimnjaci nekadašnje Koksare, postrojenja rafinerije i slične industrijske umotvorine.      Ovdje nije samo riječ o panici ogorčenih radnika zbog otkaza koji su im uručeni, riječ je o činjenicama koje su očito svima poznate, ali se svi prave da ništa ne vide i ne čuju. Znanstvenofantastični film Dina dočarao je apokaliptične prizore budućnosti. Valja se sjetiti pustinjskih pejzaža planeta koji bude najiskonskije strahove čovjeka. Sasvim slučajno upravo se tako zove i omišaljska tvrtka – DINA. Sasvim slučajno na planetu Dina prijete veliki crvi i sasvim slučajno cjevovodi JANAF-a podsjećaju na njih. Sve nam je pred očima, ali tko želi vidjeti, druga je stvar.

 © Copyright 2002 NOVI LIST d.d. Sva prava pridržana.
Engine design by

2005-04-16