Razgradnja Krškog i odlaganje otpada triput skuplje od predviđenog

Željko Bukša
Vjesnik
http://www.vjesnik.hr/html/2004/07/06/Clanak.asp?r=gos&c=1

KRŠKO - Razgradnja Nuklearne elektrane Krško, odlaganje nisko i srednje radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnoga goriva stajat će između 1,2 i 1,7 milijardi eura, rečeno je u ponedjeljak na predstavljanju Programa razgradnje nuklearke i odlaganja otpada u Krškom koji su izradile slovenska Agencija za radioaktivni otpad (ARAO) i hrvatska tvrtka APO - Usluge zaštite okoliša. Ova je cijena tri puta viša nego što su proljetos za svog posljednjeg susreta u Krškom najavili ministar gospodarstva Branko Vukelić i slovenski ministar okoliša prostora i energetike Janez Kopač. Tada je, naime, rečeno da bi razgradnja i odlaganje otpada iz Krškog mogla stajati oko 350 milijuna eura.
»Cilj programa bio je da zajedno procijenimo troškove i najbolji način zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnoga goriva«, kazao je u ponedjeljak Miran Veselič, direktor ARAO-a. Točan iznos ovisi o tome hoće li se radioaktivni otpad i istrošeno nuklearno gorivo spremati u odlagalište u Sloveniji ili Hrvatskoj ili će se izvesti u neku treću zemlju, što je skuplje rješenje.
»Da bi se prikupio taj novac, svaka bi zemlja trebala u idućih 19 godina u poseban fond uplatiti oko 14,2 milijuna eura godišnje, a ostatak novca će se osigurati njegovim ukamaćivanjem«, kazao je voditelj hrvatske ekipe Vladimir Lokner.
Budući da su Slovenci već skupili dio novca u svom fondu, njihova će izdvajanje biti manja. Hrvatska će svoj fond puniti iz dodatka na cijenu struje proizvedene u Krškom, ali to, prema najavama iz HEP-a, neće utjecati na poskupljenje struje za potrošače u Hrvatskoj.
Stručnjaci su analizirali sedam mogućih scenarija razgradnje nuklearke i odlaganja otpada i vladama Hrvatske i Slovenije predložili dva najbolja. Prvi, jeftiniji, stoji 1,2 milijarde eura i predviđa zbrinjavanje nisko i srednje radioaktivnog otpada u jednom, zajedničkom trajnom odlagalištu.
Istrošeno nuklearno gorivo bi se nakon rastavljanja nuklearke prvo četrdesetak godina odlagalo u zajedničkom »suhom« skladištu, a onda bi se prebacilo u zajedničko podzemno trajno odlagalište u Hrvatskoj ili Sloveniji. Kod drugog, skupljeg scenarija predviđen je izvoz istrošenoga goriva čijom preradom nastaje visoko radioaktivni otpad.
Iako su Slovencima stigle neslužbene ponude iz nekih zemalja za izvoz istrošenog otpada, od njih nema koristi jer su preskupe. »Osim toga, Slovenija i Hrvatska su potpisnice Bečke konvencije koja zabranjuje izvoz istrošenoga nuklearnoga goriva u zemlje koje nemaju infrastrukturu za odlaganje takvog otpada«, kazao je Veselič.
Oba scenarija i troškovi njihove provedbe predviđaju gradnju samo jednog odlagališta za radioaktivni otpad te jednog za istrošeno nuklearno gorivo (u Hrvatskoj ili Sloveniji) što bi bilo jeftinije rješenje. »Ako se suvlasnici ne dogovore o gradnji dvaju zajedničkih odlagališta, nego odluče svatko graditi svoje, troškovi će biti puno veći«, upozorio je Damir Subašić, direktor APO-a.
Zasad, prema Veseličevim riječima, nije bilo razgovora o gradnji zajedničkog odlagališta jer za to do izrade ovog programa nije bilo osnove.
»U Europi nema slučajeva da su suvlasnici nuklearke dijelili radioaktivni otpad i istrošeno nuklearno gorivo, ali još ne postoji nijedno trajno odlagalište takvoga goriva, jer se prvo tek gradi u Finskoj, a Europska unija razmišlja o gradnji zajedničkoga«, kazao je Veselič.
Na predstavljanju Programa nije se govorilo o mogućim lokacijama odlagališta, jer će se one odrediti naknadno. Predstavnici APO-a i ARAO-a samo su istaknuli da su predviđene sve poznate mjere sigurnosti te da neće biti nikakvog utjecaja odlagališta na okoliš.