:::::::::::::::::::::::::::
Nema sumnje u to da ce radioaktivni materiial iz
nuklearnih elektrana nanijeti stetu ljudskome
rodu i dovesti do povecanja broja djece rodene s
teskim tjelesnim i dusevnim ostedenjima.
prof. dr. Linus Pauling
dvostruki nobelovac
-----------
Plutonij nastaje u svakoj nuklearnoj elektrani i
prakticki je nemoguce odvojiti mirnodopsko
koristenje nuklearne energije od vojnog.
prof. Hannes A1fvén
svedski nobelovac
--------------
Koristenje nuklearne energije povecava opasnost
Sirenja nuklearnog oruzja i rizik kradje nuklearnog
materijala, kao i opasnost od nesrece te
zlouporabe nuklearnog materijala za teroristicke
ucjene
u regionalnim politickim konfliktima.
Henry Kissinger
na 29. zasjedanju UN 1975.
-------------
„Jednostanicna ziva bica mogla su opstati tek kad
se zracenje prije mnogo milijuna godina spustilo na
danasnju razinu.
Nas opstanak iziskuje takodjer uravnotezeno
prirodno okruzenje.
No, danasnje covjecanstvo arogantno povecava
zracenje i tako kazaljke sata evolucije okrece
unatrag.”
Dr. Alice Steward
Svojim istrazivanjem o utjecaju
niskoradioaktivnog zracenja na zdravlje postigla
svjetski ugled. 1956. god. otkrila je da jedan
jedini rentgenski snimak trudnice povecava rizik
oboljenja od raka ozracenog djeteta za 50-100 %.
Istrazivala je posljedice radioaktivnog ozracenja
radnika u rudnicima urana, japanskih
zrtava atomske bombe i radnika u nuklearnoj
industriji.
Ispitivala je utjecaj prirodnog radioaktivnog
zracenja na zdravlje.
----------------------------------------------------------------------------
-------------------------------------------------------------------
STEDNJA NOVI IZVOR ENERGIJE
Tomislav Lerotic, travanj 1996.
Scenarije solarne ere, koji se baziraju na
obnovljivim izvorima, ponudilo je vise svjetskih
energetskih instituta. U njihovim konceptima na
prvom mjestu stoji djelotvornost - „mjerilo
civilizacije”.
Djelotvornost, planiranje najmanjih troskova, tj.
ekoloski i ekonomski najpovoljnije opcije, nazvano
Least-Cost-Planning (LCP). Na njemu se temelje
propisi koji obvezuju elektroprivredna poduzeca u
mnogim drzavama SAD-a. Naime, pri odlucivanju o
nacinu zadovoljavanja potreba za el. energijom u
buducnosti, elektroprivredna poduzeca ne smiju
iskljucivo razmatrati mogucnost gradnje novih
energetskih objekata, nego i druge opcije (npr.
mogucnost racionalnog koristenja el. energije iz
postojecih objekata), a zatim izabrati onu, koja uz
najmanje troskove ima najveci ucinak. Ne postupi li
elektroprivreda tako, povecane troskove nece moci
kroz cijenu struje prebaciti na potrosace.
Dr. Florentin Krause, direktor projekta
Least-Cost-Planning , s uglednog drzavnog instituta
Lawrence Berkeley Laboratory, Kalifornija, razvio je
znanstvene metode iznalazenja ekonomski i ekoloski
najpovoljnijih opcija. On tvrdi da je ulaganje u
djelotvornije koristenje elektricne energije u
prosjeku pet puta jeftinije od ulaganja u nove
energetske objekte.
Ne samo sto je racionalno koristenje el. energije
ekonomski isplativije, ono je i za okolis
prihvatljivije. Studije njemackih ekoloskih
instituta dolaze do zakljucka da je emisija stetnih
tvari u proizvodnji uredjaja i opreme namijenjenih
djelotvornijem koristenju elektricne energije manja
od emisije u proizvodnji uredjaja za koristenje
obnovljivih izvora.
Drugim rijecima, ako kao mjerilo uzmemo topao
stan, onda ce npr.
proizvodnja vjetrogeneratora cijom strujom bi se
stan grijao, prouzrociti
vecu emisiju ttetnih tvari, nego proizvodnja
materijala za toplinsku izolaciju.
Stoga ulaganjem u poboljsanje ucinkovitosti
termoelektrana, koristenjem otpadne topline u
industriji i za grijanje stanova, toplinskom
izolacijom i primjenom ucinkovitih uredjaja, valja
smanjiti emisiju CO2 i rasipanje energije.
Graditi nove energetske objekte, bilo da se radi
i o onima koji najmanje zagadjuju okolis, poput
solarnih ili vjetroelektrana, a ne uciniti nikakave
napore u pravcu djelotvornog koristenja postojece
el. energije, znacilo bi svjesno ici u nove ekoloeke
i energetske krize.
PRAKTICNA UCINKOVITOST
Znakovita je izjava Amory Lovinsa, vodeceg
znanstvenika Rocky Mountains Institute, savjetnika
90 elekroprivrednih poduzeca u 20 zemalja. On tvrdi
da bi se u SAD-u samo u sektoru rasvjete moglo
ustedjeti 90% enegije, te bi 120 elektrana po 1000
MW postalo suvisno. Isto toliko energije moglo bi se
ustedjeti racionalnijim koristenjem energije za
pokretanje elektromotora, toplinskom izolacijom i
primjenom ucinkovitih kucanskih aparata. Sve u svemu,
zakljucuje A. Lovins, kada bi se koristila
raspoloziva najmodernija tehnika, potrosnju el.
energije moglo bi se svesti na jednu cetvrtinu
sadadnje.
Na prozaicnom primjeru rasvjete tj. primjeni fluo
(stedna) zarulja umjesto klasicne zarulje sa zarnom
niti, moguce je slikovito predociti neiskoristene
mogucnosti ustede na jednom mjestu.
Poznato je da klasicna zarulja sa zarnom niti 90%
energije pretvara u toplinu, a samo 10% u svjetlost.
Ona je, uz automobil s jednakom nedjelotvornoscu
iskoristavanja goriva, tipican primjer rasipnickog
odnosa industrijskog drustva prema resursima Zemlje.
Na trzistu danas imamo bogat izbor raznovrsnih
fluo zarulja. U nabavi nesto skuplja, ali deset puta
trajnija od klasicne zarulje, gospodarski je
isplativa. Njenu masovnu primjenu u svijetu
zagovaraju udruge potrosaca energije, drustva za
zastitu okolisa kao i vladine i nevladine
institucije.
Americka, japanska i neka europska
elektroprivredna poduzeca koriste je za najbrza
rasterecivanja energetskih sustava. Primjerice u
njemackom gradu Saarbrückenu, gradska
elektroprivreda podijelila je besplatno 100 000 fluo
cijevi svojim potrosacima i time rasteretila
energetski sustav za 5 mW. Mnoga elektroprivredna
poduzeca , opcinske uprave, crkvene zajednice i
znanstveni instituti poticu i ovaj vid stednje.
Problemi vezani za prizvodnju i potrosnju energije
ne prepustaju se samo energeticarima. Taj
sveobuhvatni problem poga|a sve - on zahtijeva
interdisciplinarnost .
U Hrvatskoj bi se vjerojatno lako naslo 4 500 000
rasvjetnih mjesta na kojima 8 sati dnevno, a
ponegdje i duze, gori zarulja od 75 W (trgovine,
ugostiteljske radnje, izlozi, ustanove i sl.). Te
zarulje bi se moglo zamijeniti fluo zaruljama od 15
W. Time bi se po rasvjetnom mjestu ustedjelo 60W, a
da se pritom na kvaliteti rasvjete ne bi nista
izgubilo. Stovise, korisnik bi smanjio potrosnju
energije. 60 W ustede na 4 500 000 rasvijetnih
mjesta rasteretilo bi, ili bolje receno OBOGATILO bi
energetski sustav Hrvatske za 270 MW. (Hrvatska
koristi iz NE Krsko 332 MW).
