CroInfo.com - Pro Republika Hrvatska

Hrvatsko stanovništvo u pograničnom području nezadovoljno

prijedlogom odlaganja radioaktivnog otpada

Nuklearni otpad iz Krškog Slovenci odlažu uz granicu

http://www.vecernji-list.hr/newsroom/news/croatia/265284/index.do

Autor VLADO ZAGORAC, MISLAV SOKOL

Nisko i srednje radioaktivni otpad iz NE Krško Slovenija će odlagati u općinama koje graniče s Hrvatskom ili su malo udaljenije od granice, rezultat je natječaja koji je raspisala slovenska Agencija za radioaktivni otpad.

Osam općina, od koje četiri Krško, Brežice, Zavrč i Velika Poljana graniče s Hrvatskom, voljne su primiti radioaktivni otpad, za što će godišnje inkasirati 2,3 milijuna eura, a među njima bit će izabrane tri lokacije za odlaganje.

Ne vjeruju studijama

U hrvatskim pograničnim općinama stanovnici su nezadovoljni takvom odlukom. Već godinama su, ali i stanovnici slovenskih općina, protiv odlaganja.

Ne vjeruju studijama prema kojima je onečišćenje podzemnih voda svedeno na minimum, jer je vrijeme razgradnje nuklearnog otpada predugo čak 300 godina.

Osim toga, navedene su lokacije u slijevnom području Save, pa bi eventualnim onečišćenjem Zagreb i Hrvatsku pogodila ekološka katastrofa.

U proteklih nekoliko godina promijenio se odnos prema prihvaćanju takvih objekata. Naše su ankete prije tri godine pokazale da se 73 posto ispitanika ne slaže s gradnjom, a taj je broj pao na 53 posto objašnjava voditeljica Odjela za planiranje i razvoj u ARAO-u Nadja Železnik.

Dodaje da će pri odabiru lokacije odlučujuću ulogu imati društvena prihvatljivost i sigurnost objekta.

Hrvatska ne može utjecati na slovenski odabir lokacije. K tome, do 2025. godine dužni smo preuzeti našu polovicu otpada iz NE Krško.

Zakomplicirala Vlada

Rješenje o postupanju s otpadom dodatno je zakomplicirala Vladina odluka iz studenog 2004., kojom se zabranjuju bilo kakve radnje vezane uz odabir lokacije.

Dr. sc. Vladimir Lokner iz Agencije za poseban otpad, koji je bio i voditelj projektnog tima za izradu programa razgradnje i zbrinjavanje otpada iz NE Krško, upozorava da bi odlaganje našeg otpada u Sloveniji bilo najnepovoljnije rješenje.

Kad Slovenci završe odlagališta, mogli bi predložiti Hrvatskoj dodatak ugovoru prema kojem bi preuzeli i hrvatski dio otpada.

Odložili bi ga u Krškom i okolici, koji se nalazi na najgoroj mogućoj lokaciji, 15-ak kilometara Savom uzvodno od Zagreba. Hrvatska bi time potpomagala slovensko gospodarstvo, jer bi financirala gradnju odlagališta, plaćala bi općinama rentu, a otpad bi i dalje bio nedaleko od Zagreba strahuje Lokner.

REAKCIJE

M. Korotaj: Nećemo dopustiti gradnju nuklearnog odlagališta

Informacija da je susjedna općina Zavrč u Sloveniji kandidirala lokaciju za buduće odlagalište radioaktivnog otpada izazvala je veliku uznemirenost stanovnika u pograničnom dijelu Varaždinske županije.

Zavrč je u slovenskim medijima svrstan među četiri općine s najvećim izgledima za izgradnju odlagališta.

Nećemo pristati da se kilometar i pol od hrvatske granice gradi odlagalište nuklearnog otpada. Takvih je inicijativa bilo i prije, ali su se mještani s obje strane granice tome odlučno protivili.
Učinit ćemo sve što možemo kako bismo slovenskoj javnosti, ali i državnoj vlasti pokazali da smo protiv izgradnje rekao je Mirko Korotaj, načelnik općine Cestica.
Vijećnik u Skupštini Županije Dražen Zebec napomenuo je kako mu je načelnik općine Zavrč Miranom Vukom potvrdio da će se u svibnju obaviti vrednovanje sigurnosti, ekonomičnosti i utjecaja na okoliš potencijalnih lokacija. Zanimljivo je da u Zavrču nije proveden referendum o odlagalištu, već je odluku o kandidaturi donijela općinska vlast. (Ž. P.)

U Krškom 2,300 kubika otpada

Na području Nuklearne elektrane Krško zbrinuto je oko 2,300 kubičnih metara nisko i srednje radioaktivnog otpada, a u godini dana nuklearka proizvede otprilike 45 kubičnih metara.

Procjenjuje se da bi privremeno skladište, koje će se izgraditi u Sloveniji, moglo biti popunjeno već 2010. godine, a tada će daljnji rad nuklearke i isporuka biti ugroženi.

Pri razgradnji 13.000 kub. metara

Izgrađeno odlagalište moći će primiti 20.000 kubičnih metara otpada, što bi trebalo biti dovoljno za sav radioaktivni otpad koji je u Sloveniji, ali i otpad koji će nastati razgradnjom nuklearke u Krškom.

Pretpostavlja se da će nastati novih 13.000 kubičnih metara otpada. Novija iskustva razgradnje takvih nuklearki pokazuju da bi time moglo ostati 4.000 kubičnih metara otpada.