ENERGETIKA Zbog nestašica struje Europska unija preporučuje povratak nuklearnoj energiji
Hrvatska će graditi nuklearku po preporuci EU

2006-01-27

http://www.vecernji-list.hr/newsroom/news/croatia/453870/index.do

Autor NADA KOLEGA

Energetski stručnjaci najavljuju da će se Europa već 2008. godine suočiti s nedostatkom električne energije, a samim time i redukcijama. Zbog toga je Europska unija počela preispitivati svoj stav prema omraženoj nuklearnoj energiji, pa o tome posljednjih godina razmišljaju i hrvatski stručnjaci.

Ukidanje zabrane
Iako je malo stručnjaka koji žele o tome govoriti, s obzirom na to da se zna kakvo je mišljenje javnosti o nuklearkama, Hrvatska bi probleme dugoročno riješila gradnjom nuklearke od 1000 megavata (MW). Međutim, kako u Hrvatskoj do 2015. godine nije predviđena gradnja nuklearke, kao ni elektrana na ugljen, jer je uveden politički moratorij, one nisu ušle u planove prostornog uređenja RH pa bi eventualne promjene trebali razmotriti Sabor i Vlada. Kako bi Hrvatska tijekom ove godine trebala ratificirati Protokol iz Kyota, ekološki sporazum za globalno sprječavanje zagrijavanja Zemlje, mogućnost nuklearne opcije kuca i na naša vrata.

No kad bi se i ukinula zabrana gradnje nuklearki, pitanje je na kojoj bi se lokaciji ona gradila i bi li Hrvatska za to trebala partnera, jer je neisplativo graditi malu elektranu. Još prije 20-ak godina kao potencijalne lokacije spominjale su se Prevlaka kraj Dugog Sela, Erdut te Vir kraj Zadra. Taj je otočić nakon najave moguće gradnje nuklearke u kratkom roku naseljen vikend kućama jer se zemljište prodavalo u bescjenje.

S druge strane, iako u dugogodišnjim sukobima sa slovenskom stranom, koji su počeli osamostaljivanjem država, zbog zajedničkog upravljanja nuklearnom elektranom Krško, Janez Kopač, tamošnji ministar zaštite okoliša, javno je podržao mogućnost da Slovenija i Hrvatska zajedno sagrade još jednu nuklearku, i to u Hrvatskoj.

Pitanje lokacija
Posljednje dvije godine, iako neslužbeno, slovenska je strana HEP-u "bacala bube" o mogućnosti zajedničke gradnje još jednog reaktora, i to u Krškom, što bi bilo puno prihvatljivije. Naime, time bi se riješilo pitanje lokacije, ali i odlaganje radioaktivnog otpada, a najsigurnije je da to bude u sklopu nuklearki, pod budnim okom stručnjaka koji njome upravljaju.

Inače, zbog udjela u Krškom, Hrvatska se tretira kao jedna od zemalja u svijetu koja raspolaže nuklearnom energijom te je članica svjetskih udruženja.