Eko općenito

Matulović-Dropulić: Građani moraju shvatiti da smeće ne može u tuđe dvorište

Večernji List
11. siječnja 2004
Novinarka: BRANKA CRNČEVIĆ

Interview

MARINA MATULOVIĆ-DROPULIĆ, MINISTRICA ZAŠTITE OKOLIŠA, PROSTORNOG UREĐENJA I GRADITELJSTVA
Građani moraju shvatiti da smeće ne može u tuđe dvorište
Kod građevnih dozvola najveći su problem vlasnički odnosi, stoga je potreban zakon koji bi povezao gruntovnicu i katastar
    - Zbrinjavanje otpada dočekalo vas je kao najakutniji problem.
    - Snimit ćemo cjelovito stanje u Hrvatskoj, što dosad nije u potpunosti napravljeno, i nakon toga hitno donijeti strategiju gospodarenja otpadom. Prije nego što Saboru ponudimo prijedlog, saslušat ćemo stručnjake i uz njihovu pomoć, vjerujem, doći do optimalnog rješenja. Hitno moramo sanirati postojeća smetišta. Rješavanje problema gospodarenja otpadom civilizacijsko je pitanje i uvjet ulaska u Europu. Zato moramo educirati stanovništvo koje mora biti partner u tom poslu.
 

    - Hoćete li pomoći Makarskoj da se ne uguši u smeću?
    - Jasno da hoću. Podgora nije dužna prihvatiti makarsko smeće, a Makarska nema prostora da ga zbrine. Sada je situacija takva da ni Podgora ni Makarska nemaju odlagališta smeća, kao ni ostale općine makarskog primorja, što je apsurd. Očekujem suradnju, razumijevanje i dobru volju građana toga područja jer je riječ o njihovoj dobrobiti. Lokacije su najveći problem. Prema Zakonu o otpadu, za njih su mjerodavne isključivo jedinice lokalne samouprave. Problem je u tome što nitko ne želi smeće u svom dvorištu, a samo su rijetke jedinice ugradile te lokacije u svoje prostorne planove, pa će biti potrebna pomoć i intervencija države. Isključivo državna obveza jest zbrinjavanje opasnog otpada, te niskog i srednjeg radioaktivnog otpada. Moramo naći lokaciju za gradnju palionice. Država za to nema novac, ali to je moguće riješiti koncesijom.
    - Što je sa zagrebačkim PUTO-om?
    - Poglavarstvo je dobilo uvjete i točno je znalo što mora napraviti da bi PUTO mogao dalje raditi, ali nije ništa napravljeno. Mislim da je PUTO potreban, a zajedno ćemo utvrditi lokaciju. Riječ je o jedinoj palionici opasnog otpada u Hrvatskoj koja je postavljena isključivo radi sanacije Jakuševca. U PUTO-u je, kako sam obaviještena, jedan od najvećih problema nestručnost.
    - Što s radioaktivnim otpadom?
    - O tome još nisam razgovarala s premijerom. Mislim da bi trebalo pokušati provesti reviziju sporazuma sa Slovenijom jer sam sigurna da nije trebalo preuzeti obvezu o preuzimanju polovice otpada iz Krškog.
    - Kakvo ste stanje zatekli u ministarstvu?
    - Neugodno me iznenadilo što je ukinuta Uprava za prostorno uređenje. Zatekla sam i mnogo službenika koji s obzirom na stručnost i staž nemaju dodirnih točaka s ovim ministarstvom, osim u inspekciji zaštite okoliša i građevinskoj inspekciji. Dočekalo me više od 7500 neriješenih žalbi na lokacijske i građevinske dozvole te inspekcijska rješenja. Kako su to pitanja od životne važnosti za ljude, jedan od mojih prvih poteza jest njihovo hitno rješavanje prekovremenim radom, pa bude li potrebno, i angažiranjem umirovljenih stručnih ljudi.
 

    - Što je sa sanacijom bespravne gradnje?
    - Mislim da ne treba donositi poseban zakon. Imali smo ga u prvoj polovici devedesetih i ništa nije riješio. Štoviše, generirao je novu bespravnu gradnju. Predložit ćemo mjere za legalizaciju objekata koji se mogu legalizirati, ali nećemo tolerirati bespravnu gradnju na infrastrukturnim koridorima, u zoni zaštite i izvan građevnih područja. To će se morati rušiti. Važno je, međutim, naći instrumente kako bi se prisilili oni čiji se objekti mogu legalizirati da gradovima i općinama plate sve pristojbe koje plaćaju ljudi koji legalno grade. Velik je problem što je mnogo onih koji su mogli ishoditi građevnu dozvolu, ali to nisu učinili.
    - Najavljivalo se ubrzavanje dobivanja građevne dozvole, ali nije donesen zakon o prostornom uređenju kojim se ukida lokacijska dozvola.
    - Prijedlog zakona o prostornom uređenju upućen je u treće čitanje, ali smo ga povukli iz procedure zbog brojnih primjedaba, osobito struke. Prijedlog je bio loš, onemogućio bi bilo kakvu gradnju u idućih deset godina. Osobno mislim da je bolje donijeti izmjene i dopune postojećeg zakona, te zaseban zakon o građevinskom zemljištu. Ni zakon koji je na snazi ne propisuje koje suglasnosti treba prikupiti za lokacijsku dozvolu. Analize su pokazale da su kod izdavanja građevnih dozvola najveći problem vlasnički odnosi, pa će trebati donijeti zakon koji bi povezao gruntovnicu i katastar. Već sam razgovarala s ministricom pravosuđa o osnivanju stručne skupine koja će na tome raditi.
    - Stanovanje u najmu potpuno je neregulirano, a valja riješiti i status zaštićenih najmoprimaca.
    - Moramo krenuti u cjelovitu izmjenu i dopunu Zakona o najmu, ponajprije zbog rješavanja spomenutih triju skupina najmoprimaca u otprilike 11.000 stanova. Imamo prijedloge, ali neću o njima govoriti prije nego što o njima budemo raspravljali na razini stranke i vlade.
    - Kakav će biti novi ustroj ministarstva?
    - Imat će najvjerojatnije šest uprava: za okoliš, prostorno uređenje, graditeljstvo, stanovanje i komunalne poslove, inspekcijske poslove te za prostorno planiranje. Sve te uprave trebaju određen broj novih stručnih ljudi. Posebno će trebati popuniti inspekcije prema sistematiziranim radnim mjestima, što neće biti novo opterećenje za proračun.
BRANKA CRNČEVIĆ
 

2004-01-11