RAZGOVOR - Marina MATULOVIĆ-DROPULIĆ,
MINISTRICA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROSTORNOGA UREĐENJA

Nema nam izlaza:
moramo početi sortirati smeće

Angažirat ćemo sve snage da se konačno počne provoditi sortiranje otpada. Ne možemo više odugovlačiti s izvršavanjem te obveze, pogotovo ne na obali i otocima. Prihod od turizma ne dopušta kockanje. Ako u svijet odu slike poput onih nedavnih iz Makarske, lako je moguće da nam turisti okrenu leđa

Ministrica zaštite okoliša i prostornoga uređenja Marina Matulović-Dropulić jedina je dama u starom-novom trolistu Vlade RH, uz Božu Biškupića i Andriju Hebranga, kojem je premijer Ivo Sanader ponovno "otvorio" vrata nekadašnjih resora. Nakon ovojesenjih parlamentarnih izbora vratila se u ministarstvo koje je napustila 1996. godine kada je imenovana gradonačelnicom hrvatske metropole.
Mandat je počeo vruće, dočekala Vas je Makarska koja je zapravo slika hrvatske stvarnosti. Danas od 126 destinacija, samo Bjelovar, Poreč, Rovinj, Sisak i Zagreb imaju uređena odlagališta. I dok makarski gradonačelnik Ante Novak odbacuje krivnju i proziva sve oko sebe, Bjelovar je sam riješio problem, a Makarska ne.
— Za razliku od Bjelovara, Makarska nema prostora. Park prirode Biokovo spušta se do samog središta grada i doslovce graniči s pomorskim dobrom. Lokalna vlast ipak nije bezgrešna. Oslonili su se olako na županiju, očekujući da će ona riješiti njihov problem. Istodobno su previše izgradili svoje područje, dopustili dosta bespravne izgradnje, te ostali bez lokacije pogodne za deponij.
Dio krivnje snosi i ministarstvo, jesenas je najprije zatvoren veći broj odlagališta bez ponude alternativnih rješenja, a onda je ministar Ivo Banac poništio prethodnu odluku i sve to je, vjerujem, utjecalo i na probuđen pojačani otpor stanovnika. Međutim, bez dovoženja smeća u Donju goru još neko vrijeme upitan je i početak sanacije toga lokaliteta, jer ćemo prvo sanirati deponije koji još mogu biti u uporabi.
Ne kažem da nećemo sanirati i deponije koji su pred zatvaranjem, i to se mora napraviti, no, prioritet će imati lokacije gdje se još može odlagati. Za Makarsku smo utvrdili 14 konkretnih zadataka, projekt sanacije odlagališta Donja gora već je u izradi, a Županija paralelno traži još jednu lokaciju za deponij.

Molba Podgoranima

Imate li rezervni plan, što će uslijediti ako makarska trakavica potraje, a sezona je na pragu?
— Slijedi novi krug pregovora s Podgoranima uz molbu da primaju smeće još godinu dana i uz čvrsta jamstva o sanaciji deponija. Svjesna sam da su, s obzirom na sve što se odigravalo, ljudi izgubili povjerenje. Više nikome ne vjeruju i zato je naš najvažniji prioritet vraćanja njihova razumijevanja. Pokaže li se potrebnim, pripravni smo organizirati obilaske uređenih deponija u Poreču ili Bjelovaru, kako bismo vidjeli da se problem smeća može riješiti na zadovoljstvo i korist svih.
Prema Zakonu o otpadu, koji je stupio na snagu početkom godine, od 1. siječnja 2005. lokalna samouprava mora komunalni otpad odvojeno prikupljati i naplaćivati prema vrsti i količini. Taj projekt zahtijeva velike pripreme, ima dvojbi da bi mogao biti odgođen kao što je nekoliko puta odgađan i rok o sanaciji deponija.
— Angažirat ćemo sve snage da se konačno počne provoditi sortiranje otpada. Uspijemo li s prvom fazom sortiranja papira, stakla i željeza, za što imamo zainteresirane kupce radi daljnjeg recikliranja, to je već 50 posto manje smeća. Ako lokalna samouprava tu obvezu ne uspije izvršiti, Županija ima popravni rok od šest mjeseci, a ako i ona zakaže, reagirat će država. Ne možemo više odugovlačiti s izvršavanjem te obveze, pogotovo ne na obali i otocima.
Prihod od turizma ne dopušta kockanje. Ako u svijet odu slike poput onih nedavnih iz Makarske, lako je moguće da nam turisti okrenu leđa. Osim toga, svima mora biti razvidno, zbrinjavanje otpada jedan je od uvjeta ulaska u EU. Gospodarenje otpadom u zapadnoeuropskim zemljama veliki je biznis. Ima tvrtki koje su zainteresirane za koncesije, žele uložiti novac, a naši građani moraju shvatiti da onaj tko stvara smeće, mora ga i zbrinuti, drugog izlaza nema.
U Upravi za zaštitu okoliša osnovat će se tim zadužen za edukaciju stanovništva, počevši od vrtića do odraslih. Ako se Slovenci ne plaše smeća, a nemaju spalionicu nego uređena odlagališta, ako je spalionica opasnog otpada u središtu Beča, nema razloga da mi dramatiziramo. Samo treba pustiti struku da radi svoj posao i jamčiti sustavan i strog nadzor.

Ekoporezi

U minulom razdoblju bilo je inicijativa da se smeće na otocima u sezoni balira i deponira, a kada turistički promet stiša, odveze na kopno i tamo trajno zbrine?
— Kamo? Puno tvrtki bavi se otpadom i svi tvrde kako nude najbolju varijantu. Uprava za zaštitu okoliša ima zadaću prikupiti prijedloge, a za dva tjedna bit će imenovan i savjet za zaštitu okoliša pri Vladi RH u kojem će biti eminentni stručnjaci. Savjet će ocijeniti i predložiti Vladi što je iz najbolje europske prakse moguće preuzeti. Kada se s njihovom projekcijom upozna Hrvatski sabor, uslijedit će izrada strategije gospodarenja otpadom.
Protivim se dosadašnjoj praksi da se preskaču faze, nudi se strategija, a nemamo izvješće o stanju u prostoru. Tek snimamo postojeće stanje. Ne znam kako je bilo moguće bez njega najavljivati 10-12 regionalnih deponija. Zašto, na primjer, 5-6 općina ne bi imale svoj deponij, zašto zatvarati odlagalište ako ono uz sanaciju može primati smeće još 10-20 godina.
S početkom godine aktiviran je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u kojem bi se, procijenjeno je, godišnje prikupilo pedesetak milijuna eura. Gdje će biti usmjereni ti novci?
— Osnivanje Fonda dobar je projekt. Vlada je do sada donijela samo uredbu o ekoporezu na osobna vozila i uplata u Fond počinje 1. ožujka. Uskoro će tu obvezu imati i zagađivači iz područja gospodarstva. Do toga roka raspisat ćemo natječaj za programe iz zaštite okoliša, a prioritet u financiranju imat će onaj tko ima gotovu dokumentaciju.
Županije su lani, uz veliko kašnjenje, izradile prostorne planove, mali broj gradova i općina ispunio je tu obvezu. Nije izrađen ni prostorni plan na razini države oko kojega je u Saboru bilo velikih neslaganja.
— Prostorni plan države neće se donositi. Nema za to razloga, budući da postoji Strategija prostornog razvitka donesena prije sedam godina. U njoj je razrađeno sve, do najsitnijeg detalja, jedino nema grafičkog prikaza, što nije ni potrebno. Taj je dokument odličan temelj, a kako se život mijenja, tako i strategiju treba dopunjavati, to je učinkovitije nego iznova raditi plan.
Vlada je imenovala Savjet za prostorno uređenje čija je zadaća izrada kriterija za prostorne planove, pogotovo za područje obale i otoka te za zaštićena područja što su od posebnog interesa države. Savjet će dati kriterije za projektiranje pojedinih važnijih objekata te izradu detaljnih planova, opet s posebnim naglaskom za područje obale i otoka.

Jadranu poseban tretman

Lani u lipnju ministri zemalja jadranskog akvatorija obvezali su se da će pooštriti kriterije zaštite Jadrana. Jesu li, u ovom segmentu, već poznate neke inicijative koje ćete promovirati?
— Naravno da će svi projekti vezani uz Jadransko more, s obzirom na njegovu zatvorenost, imati poseban tretman. I to u svim segmentima, od nadzora plovidbe tankera do izgradnje novih marina. Za Družbu Adria mogu tek kazati da se radi studija utjecaja na okoliš te da će struka imati zadnju riječ kada na red dođe recenzija studije.
Dio medija prozvao Vas je zbog dopuštanja nastavka bespravne gradnje dubrovačkog Hiltona koju je ministar Banac bio zabranio.
— Neću polemizirati s onima koji na temelju nekoliko novinskih naslova prosuđuju što je bespravna, a što pravna gradnja. U ministarstvu stručni ljudi odlučuju na temelju dokumentacije. Osobno sam protiv poništavanja dozvola koje se mogu korigirati.
Naravno, tolerirati se može samo ono što struka i propisi dopuštaju i tu dvojbi uopće nema mjesta. Treba poništiti sve što je protivno usvojenim planovima i neprimjereno prostoru. No, ako se nešto može uklopiti u planove i okruženje, uz suglasnost svih instancija, treba omogućiti izmjenu dozvole.
Vaši prethodnici opominjali su kako ministarstvu nedostaje kadrova. Kakvo ste stanje zatekli i što planirate?
— Najveći je problem što ljudi ne žele raditi u državnoj upravi, odgovornost je velika, a plaće male. U ministarstvu ima izvrsnih stručnjaka, no prošlih su se godina ljudi često primali samo da se popune radna mjesta. Nedostaje mladih visokoobrazovanih kadrova, specijaliziranih za pojedine sektore. Samo lani ministarstvo su napustila 84 građevna inspektora, koji obavljaju težak i odgovoran posao.
Primjerice, na problematici zbrinjavanja otpada rade samo tri stručnjaka, dok je sektor, čija je zadaća povezivanje s EU-om, u cijelosti ekipiran. Najkraće, zatekla sam gotovo sva mjesta popunjena, a nedostaje kvalificiranih kadrova. Taj je problem apliciran na cijelu državnu upravu i morat će se vrlo brzo riješiti.
Koliko su točne tvrdnje da ćete Dalmacijacement u Kaštelima pretvoriti u spalionicu otpada.
— Nisu točne.

piše Božica BABIĆ

Pojačan nadzor gradnje na obali Jadranska obala sve je traženija hit destinacija kod stranih kupaca. Čuju se sugestije da bi prije ulaska u EU država morala donijeti mjere kojima će to područje posebno zaštititi od prevelike betonizacije i izgradnje. — Točno. Strategija prostornog razvitka koju sam spomenula na tom je tragu, odnosno ograničava izgradnju. Što se pak na terenu događa, ilustrirat ću primjerom iz Zagreba. Generalni urbanistički plan iz 1986. godine te sve četiri naknadne izmjene i dopune određuju da nema širenja grada, a onda se dogodi novo naselje na području bivše farme u Sesvetama. Za sve što se događa u prostoru, na obali ili u unutrašnjosti odgovorna je lokalna samouprava, jer ona radi prostorne i detaljne planove. Najkraće, sve je u rukama, odnosno na savjesti odgovornih ljudi u lokalnoj samoupravi. Neki su uspjeli sačuvati svoj dio obale i otoke, a neki su, nažalost, sve rasprodali. Parcele na kojima se gradi netko je ipak nekome prodao, a onda se buni što se na njima gradi. Mogu najaviti da ćemo pojačati nadzor, čak i promet nekretninama jer ovako dalje ne može. Tako će jedan od prvih problema o kojem će Savjet raspravljati biti Vir, koji je eklatantan primjer kako se jedinici lokalne samouprave ne može dati potpuna sloboda. Lakše do građevne dozvole Tri prethodna ministra najavljivala su ukidanje lokacijske dozvole i jednostavniji postupak ishođenja građevne dozvole. Mijenjali su se i zakoni i ministri, to se nije dogodilo, ima li nade da se konačno ostvari? — Već radimo na tome. Stručna skupina dobila je zadaću da paralelno pristupi izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju iz 1994. i Zakona o građenju koji je na snazi od ove godine, što mora dovesti do jednostavnijeg postupka ishođenja građevne dozvole. Međutim, veliki problem su neriješeni imovinskopravni odnosi i dio građana ne može dobiti građevnu dozvolu jer nema dokaza o vlasništvu. Zato paralelno moramo riješiti katastar i gruntovnicu, što znači učiniti ih efikasnijima. Poseban problem su investitori čiji se bespravni objekti mogu legalizirati, ali ih oni ne legaliziraju jer ne žele platiti komunalni doprinos. Za takve ćemo odrediti drastične kazne.