Re: Udio
plina u energetskoj potrošnji u porastu Ima li ovaj
članak još koju svrhu osim podrške
šaljivoj političkoj "plinovitoj"
strategiji razvitka energetike Hrvatske
u kojoj se najveći dio potreba za
energijom bude zadovoljavao plinom? Bio
bi to znatno veći udio plina nego u
razvijenoj EU - što su pusti snovi
političara u Hrvatskoj. Jedini je
problem što se ne zna od kuda i kojim
putem ga nabavljati. Uz to tko bi to
mogao platiti. Veliko je pitanje da li
će uz porast uvoza plina u EU iz Rusije
(tzv. sporazum kišobran 21 zemalja
euroazije - sa sjedištem u Ukrajini u
Kijevu - trebao bi EU u tome pomoći)
biti plina i za ovakvu sirotinju kakva
je Hrvatska.
Domaći plin iz Jadrana izvozi se Italiji
po cijeni koja je gotovo četiri puta
niža od one po kojoj se uvozi iz Rusije
("sjajan" posao zar ne?). Kućanstva u
Hrvatskoj plaćaju plin oko 6 puta
skupnje nego se izvozi Italiji, a oko 10
puta skuplje nego je njegova cijena
proizvođenja u kontinentalnom dijelu
Hrvatske, a trgovci plinom žele postići
"tržišne" cijene kako političari
nazivaju nove sve više preko svake mjere
visoke cijene energenata (u odnosu na
kupovnu moć stanovnika) u Hrvatskoj.
Petrokemiji INA prodaje plin oko 4 puta
jeftinije nego što ga plaćaju kućanstva
(oko 35 UScenti/m3) ili oko 2,5
jeftinije nego što ga uvozi iz Rusije
(22-24 USc/m3). Oko 60% proizvedenog
umjetnog gnojiva P. izveze. Dakle,
kućanstva prekomjernom cijenom plina
subvencioniraju taj izvoz. U svom
dvadesetgodišnjem postojanju P. je
potrošila više plina nego što su sva
kućanstva u Hrvatskoj potrošila od
početka korištenja tog energenta. Ako
INA ne da plin po toj cijeni P. (oko 9
UScenti/m3) političari izvedu radnike i
seljake na cestu u blokadu prometa i
tvrde da ne bude gnojiva za proljetnu
sjetvu u Hrvatskoj!
Uz to kane graditi nove elektrane na
plin i plinoficirati Dalmaciju uz
tvrdnje kako je plin jeftin, a čim
zahladi ti isti počnu galamiti da je
pogrešna "plinska" politika o kojoj već
godinama imaju glavnu riječ. S kojim
plinom će opskrbiti nove potrošače?
Fantaziraju o terminalu za uvoz
ukaljenog metana na Krku i novoj
nuklearki kao zamjeni za plin (po
mogućnosti opet u Sloveniji) kao da je
izgradnja tih objekata besplatna. Uz to
u zemljama kao što je Hrvatska
(nestabilni Balkan) korištenje te dvije
vrste objekata može biti vrlo, vrlo
opasno.
Zar štete "mudrih" poteza u energetici
od 3 x 2 milijarde USD u vrijeme
nastajanja šteta (ugovor s Italijom o
Jadranskom plinu, prodaja 1/4 INA- e
Mađarskoj i sporazum o NE Krško sa
Slovenijom) i ovo vrlo blago a očekivano
odmjeravanje snaga Rusije i Ukrajine
nisu dovoljne za otrežnjenje naših
"mudraca" koji u energetici donose
štetne neodgovorne odluke mimo
stručnjaka i javnosti?
