|
Hrvatska energetika političara i šarlatana
Sve što se događa u hrvatskoj energetici posljedica
je nesuvisle politike koja ne dopušta prodor znanja
i informacija
http://www.vjesnik.hr/html/2005/03/19/Clanak.asp?r=sta&c=2
BRANIMIR MOLAK
U novinama jednog našeg energetskog monopola, koje
uglavnom služe da bi se objavile fotografije
njegovih voditelja i tekstovi potpore njihovim
mudrim odlukama, objavljen je intervju s
političarom, najzaslužnijim za teško stanje u
energetici, pod naslovom »Hrvatska energetika već je
u Europi«. To što je istaknuto u naslovu djelomično
je točno, jer je samo dio energetike već u Europi.
Četvrtina Ine, uz štetu nanesenu Hrvatskoj od
približno dvije milijarde američkih dolara, već je u
Mađarskoj. Jadranska ležišta plina, uz štetu
približna iznosa, već su u Italiji, a Nuklearna
elektrana Krško, uz gotovo istu takvu štetu, već je
u Sloveniji. Političari žarko žele pregovore s
Europskom unijom da bi – uz dosadašnju
»darežljivost« s onim što nije njihovo – i ostalo
što u hrvatskoj energetici vrijedi ubrzo tamo
poslali.
I ove smo zime muku mučili s plinoopskrbom, a sada
još žele poskupiti ionako preskup plin za kućanstva
i tako izazvati daljnje osiromašenje stanovništva.
Da bi to postigli, služe se neistinama koje
plasiraju novinari »glasnogovornici« energetskih
monopola, a objektivne informacije najčešće su
blokirane.
Čim zahladi, besmislena politika tzv. plinskog
lobija dolazi do punog izražaja. Godinama se
zavarava javnost da je plin najprihvatljiviji
energent u Hrvatskoj, a uopće nije riješeno odakle
ga nabavljati, kojim putem i po kojoj cijeni. Uz to,
ograničene domaće zalihe plina neracionalno se troše
(izvoz u Italiju, pogon termoelektrana…).
Vrijedi spomenuti i susjednu nam Mađarsku, kojoj je
u bescjenje prodana četvrtina Ine i dobro će joj
doći ponešto našeg plina (nakon povezivanja s
Mađarskom): Mađari troše oko dvanaest milijardi
prostornih metara plina na godinu, od kojih više od
devet uvoze iz Rusije.
Što se tiče povećanja opskrbe plinom (plinovodima),
Hrvatska možda može jedino računati na plin iz
Rusije, ako ga preostane nakon sve većih potreba
bogatih zemalja zapadne Europe. Rusija danas
raspolaže približno sa 31 posto svjetskih zaliha
plina te izvozi oko 128 milijardi metara prostornih
na godinu.
Norveška izvozi 61milijardu prostornih metara plina
na godinu, Nizozemska 34, a Alžir 30. No taj je plin
rezerviran za zemlje zapadne Europe. Njemačka uvozi
82 milijarde prostornih metara plina na godinu,
Italija 53 i Francuska 33.
Italiji dobro dođe i dar naših političara – plin iz
Jadrana, premda je njegova količina u odnosu prema
talijanskim potrebama zanemariva. Zapravo, cijela
zapadna Europa nema ni približno dovoljno plina iz
suviška Norveške i Nizozemske, nego sve više ovisi o
uvozu iz Rusije.
Sve što se događa u hrvatskoj energetici posljedica
je nesuvisle politike u kojoj političari i šarlatani
već godinama ne dopuštaju prodor znanja i
informacija.
Autor je doktor tehničkih znanosti (naftnog
rudarstva) iz Zagreba.
|
