|
MONOPOL U FIKSNOJ
I MOBILNOJ
TELEFONIJI
MILIJARDE KUNA PROFITA OD FIKSNE I MOBILNE
TELEFONIJE DOBAR SU RAZLOG ZA PROIZVODNJU
SKANDALA
TREĆA (NE)SREĆA
http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20041017/temedana06.asp
Postojeći operater u fiksnoj telefoniji,
zahvaljujući dobrim vezama i misterioznim ugovorima,
trajno koči i otežava ulazak konkurencije na
telekomunikacijsko tržište, a vladajuće političke
elite su mu do sada u tome podilazile. Naravno,
račun svega toga su plaćali i plaćaju građani
monopolističkim cijenama
piše Frenki LAUŠIĆ
Milijarde kuna profita od fiksne i mobilne
telefonije sasvim su dovoljan razlog za proizvodnju
skandala u Lijepoj našoj. Natječaj za trećeg GSM
operatera obilovao je opstrukcijom još i prije
negoli je objavljen, jer su lobističke snage
T-Hrvatskog telekoma i Vipneta uvijek nekako
uspijevale odgoditi njegovo raspisivanje. Potom je
raspisan natječaj s nizom strukturnih pogrešaka, e
da bi se na njega javila samo švedska tvrtka Tele2 u
suradnji s domaćim konzorcijem, jer su preostala dva
kandidata - zakasnila s predajom ponude.
Pritom je u Vijeće Agencije za telekomunikacije
Hrvatski sabor imenovao dvoje bivših djelatnika
THT-a, što je zbilja više nego apsurdno. U sklopu
svega toga, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja
je ocijenila kako je sporazum o povećanju cijena (i
do četiri puta) uzajamnog povezivanja
(interkonekcije) operatera THT-a i Vipneta možda
nelegalan, ali da će to biti moguće reći nakon
provedene ekonomske analize. Tu će ekonomsku analizu
provesti Vijeće Agencije za telekomunikacije, koje
treba analizirati je li povećanje cijena bilo
objektivno opravdano ili je provedeno samo da oteža
ulazak trećeg operatera na tržište.
SREĆA ILI NESREĆA
Osim toga, tjednik Nacional je ustvrdio kako Vijeće
za telekomunikaciju neće prihvatiti ponudu Tele2,
odnosno konzorcija Treća sreća, jer gospodarski dio
ponude, koji govori o investiranju i zapošljavanju,
navodno nije dovoljno atraktivan. Nadalje, Sindikat
hrvatskih telekomunikacija je zatražio odbijanje
ponude Tele2 i raspisivanje novog natječaja zbog
toga što u projektu Treće sreće sudjeluju Borislav
Škegro i Tomislav Matić koji su tijekom 1999. "bili
nositelji projekta privatizacije HT-a i jedini su
upućeni u sve tajne transakcije čiji ugovori ni
danas nisu poznati javnosti".
Sindikat tvrdi da se radi o klasičnom sukobu
interesa i da zbog toga natječaj treba biti
poništen. Sindikalisti dodaju i kako u konzorciju
Treća sreća sudjeluju državne tvrtke Dalekovod i
Croatia osiguranje pa država na taj način, kao
suvlasnik THT-a, postaje konkurencija sama sebi. I
konačno, Sindikat navodi kako je "ulazak kompanije
Tele2 u većini europskih zemalja izazvao jači pad
zaposlenih u pokretnim komunikacijama, pa će broj
novozaposlenih radnika biti osjetno manji od broja
optuštenih radnika u T-mobile Hrvatska i Vipnetu".
Dakle, ofenziva protiv dolaska trećeg operatera ne
jenjava i dolazi iz svih smjerova, a za neke od
"glavnih udaraca" se ne može reći da su sasvim
neutemeljeni, dapače. Međutim, jednako tako je
istina da je tvrtka Tele2, unatoč slabijem
tehnološkom investiranju i zapošljavanju u većini
zemalja gdje je došla kao drugi ili treći operater,
značajno smanjila cijene usluga. U Švedskoj su
stvaranjem konkurencije na tržištu telekomunikacija
cijene većine usluga u mobilnoj telefoniji od 1992.
do 2003. smanjene za 94 posto, cijene međunarodnih
poziva su smanjene u istom razdoblju za 89 posto,
cijene nacionalnih razgovora za 85 posto, a lokalnih
za 13 posto.
U dijelu telekomunikacijskih usluga u kojima ne
postoji konkurencija cijene su u tom razdoblju
porasle za više od 100 posto, a pretplata 72 posto.
"Vjerujemo da Tele2 ima snagu da monopolima postavi
izazov postojećim operaterima na tržištu i na taj
način značajno snizi cijene mobilnih usluga u
Hrvatskoj. Dokaz tome jest da Tele2 kotira kao
vodeći alternativni operater na većini tržišta na
kojima posluje", kazao nam je Karl-Johan Nybell,
član uprave Tele2.
SVE SE TAJNE DOZNAJU
Uz priču o svim problemima vezanima uz ulazak trećeg
mobilnog operatera na tržište stoji i podatak da za
fiksnu telefoniju još ne postoji ni zakonska
mogućnost raspisivanje natječaja za alternativnu
mrežu, jer se konkurencija u fiksnoj telefoniji može
realizirati tek od 1. siječnja 2005. Uostalom, i
tajnost misterioznog ugovora o prodaji HT-a istječe
21. prosinca 2004., pa će se i tada saznati sva jad
tog ugovora.
Dakle, može se očekivati kako bi se tek iduće godine
moglo početi nešto raditi i na tom pitanju. Tu
jednostavno velike filozofije nema - postojeći
operater zahvaljujući dobrim vezama i misterioznim
ugovorima trajno koči i otežava ulazak konkurencije
na telekomunikacijsko tržište, a vladajuće političke
elite su mu do sada u tome podilazile. Naravno,
cijenu svega toga su plaćali i plaćaju građani
monopolističkim ili duopolističkim cijenama, THT-u i
Vipnetu omogućuju ekstraprofite. Rat za taj dio
profita, kao što se vidi, upravo je u punom zamahu.
|
