Hoće li zemlja tisuću otoka rasprodati njih čak 669? Dosad se prodani otoci broje na prste, a ukupno ih se toliko ubraja među male, povremeno nastanjene ili nenastanjene otoke za kojima u posljednje dvije godine vlada veliko zanimanje stranaca. S obzirom na cijene, kako bilježe i strani mediji, ništa čudno. Hoće li uskoro netko ipak izbrojiti oko 4,5 milijuna eura i postati vlasnikom jednog lijepog dalmatinskog otoka površine oko 400 tisuća četvornih metara, pitaju se sadašnji vlasnici toga otoka u šibenskom arhipelagu. Isto se pitaju u agenciji Biliškov nekretnine koja uz uobičajene nekretnine prodaje i nekoliko srednjodalmatinskih otoka različite veličine, od kojih se najmanji prostire na 40, a najveći na 400 četvornih metara površine. Zasad su prodali jedan otok, Smokvicu kod Primoštena.

Otok po cijeni zagrebačke vile
Za jadranski otok potrebno je onoliko novca koliko i za kupnju velike, luksuzne zagrebačke vile. Ili jedne megajahte kakve se viđaju na Jadranu.

Cijene bagatelnima drži i ministar mora i turizma Božidar Kalmeta u čijem je kabinetu pripremljen prijedlog hitnih izmjena Zakona o otocima. Hitnost se, doduše, vidjela samo na papiru. Već nekoliko mjeseci star prijedlog da se Republici Hrvatskoj osigura pravo prvokupa u slučajevima prodaje zemljišta na otocima (nadograđen je mogućnošću prvokupa za gradove i županije) još nije upućen u proceduru. A kad će, ne zna se, odgovaraju u resornom ministarstvu. Istodobno, vlasnici i dalje oglašavaju prodaju kvadrata po cijeni od pet do 40 eura, a zainteresiranih za kvadrate na otočićima ne manjka unatoč postojećoj zabrani bilo kakve nove gradnje. Od interesa do realizacije, naravno, puno je koraka, no zanimanje nije palo ni nakon najave Državnog odvjetništva da će posebno kontrolirati svaki ugovor o prodaji nekretnina na otocima radi zaštite pomorskog dobra koje ne može biti u privatnom vlasništvu. Prvi su na udar došli ugovori o prodaji otoka Smokvice i Malog Krnjaša. Oba su prodana za manje od po dva milijuna eura. Odvjetništvu je dvojben interes ulagača s obzirom na to da je gradnja zabranjena, pa će ugovore proslijediti i Uredu za pranje novca. To je zasad bez epiloga.

U međuvremenu je, pak, pripremljena još jedna mjera koja bi mogla biti nova komplikacija za potencijalne kupce. Vlada je na posljednjoj sjednici objelodanila prijedlog izmjena Zakona o prostornom uređenju koji predviđa posebnu zaštitu obalnog pojasa tisuću metara od mora, uključujući otoke. Na tom potezu ništa se neće moći graditi ako nije donesen urbanistički plan, a svi će prostorni planovi, pak, morati imati suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Sada se čeka riječ Sabora.

Prodaja preko njemačkog telefona
S druge strane, bogati Britanci, Nijemci, Šveđani, Mađari... računaju da će se ulaskom u Europsku uniju zakoni u Hrvatskoj mijenjati, a gradnja ipak dopustiti. Nikad neće biti teško naći kupca komadića raja na otočićima u najčistijem europskom moru. Pogotovo među Europljanima, zbog blizine. U čijim god rukama završi većina četvornih metara na jadranskim otočićima, nijedan, kako sada stvari stoje, formalno neće imati ekskluzivitet privatnog otoka. Na pojasu pomorskog dobra od šest metara pristup mora biti neometan za sve, no novi bi vlasnik preko koncesije i to područje mogao staviti pod svoje.

---------------------------

Komentirajte članak